Potpisnici Deklaracije o pametnim otocima iz Hrvatske su Grad Korčula, Općina Vela Luka, Općina Mljet, Općina Lastovo, Grad Zadar (u ime otoka: Ist, Iž, Molat, Olib, Premuda, Rava, Silba), Grad Krk, Općina Baška, Općina Dobrinj, Općina Omišalj, Općina Punat, Općina Vrbnik, Općina Lopar i udruga Buđenje s platformom Pokret otoka.

Davor Škrlec, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu  okupio je ovom prilikom otočne predstavnike iz cijele Hrvatske: Andreja Baraba - Pročelnica grada Zadra za razvitak otoka i zaštitu okoliša, Andrija Fabris - Načelnik grada Korčule, Vjeran Filippi - predsjednik LAG 5, Darko Jardas - direktor Regionalne energetske agencije Kvarner, Zdenko Kirinčić, vijećnik općine Dobrinj, Goran Krajačić - Profesor na Sveučilištu u Zagrebu. Predstavnici lokalnih otočkih samouprava ujedno su i potpisnici deklaracije pametnih otoka koja po principu odozdo prema gore želi identificirati potencijale razvoja europskih otoka za održivi razvoj prema energetskoj i ekonomskoj neovisnosti.

Inspirirani već osnovanom inicijativom Europske komisije "Pametni gradovi i zajednice" pokrenuta je inicijativa "Pametni otoci" koja je uz postojeća fokus područja energije, transporta i informacijsko komunikacijskih tehnologija dodatno proširena na vodu i otpad direktno adresirajući načela cirkularne ekonomije.

Događaj je otvorila Eva Kaili, europska zastupnica iz Grčke ukazaujući na zajedničke probleme svih europskih otoka s naglaskom na transport, opskrbu vode i sveopću infrastrukturu koja usporava razvoj i rast otoka. Prisutnim gostima obratili su se i drugi europski zastupnici - Jens Gieseke (Njemačka), Miriam Dalli (Malta), Alyn Smith (Škotska), Salvatore Cicu (Italija), Neoklis Sylikiotis (Cipar), Gabriel Mato (Španjolska), Younous Omarjee (Francuska), Claudia Monteiro De Aguiar (Portugal), Anna Hedh (Švedska) i Davor Škrlec (Hrvatska).

Važno je naglasiti da unatoč brojnim problemima s kojima se otoci suočavaju, s naglaskom na kontinuiranu depopulaciju cijeli je događaj usmjeren na pronalaženju konkretnih rješenja. Naime, otoci su inovativni od samog njihovog postojanja s obzirom da su se otočani, zbog udaljenosti od kopna i loše povezanosti te kontinuiranog nedostatka potrebnih resursa, prisiljeni snaći sami.

Otoci su idealna područja za razvoj pilot projekata koji se mogu transferirati i replicirati na druga područja na kopnu, osobito ostala ruralna područja koja se zapravo susreću s vrlo sličnim izazovima. Tehnologija je razvijena, strategija Europske unije se jasno zalaže za energetsku tranziciju i pametno korištenje resursa, razvoj cirkuralne ekonomije te održivi razvoj ruralnih i manje razvijenih područja. Samim tim potrebno je donijeti odluku na lokalnim razinama te krenuti ukorak s vremenom uzimajući u obzir već razvijene primjere dobre prakse iz Hrvatske i drugih dijelova Europe.

Inicijativa "Pametni otoci" želi da otoci postanu pametne, uključive i uspješne zajednice te će u tom smislu poticati na poduzimanje konkretnih koraka u smjeru osvještavanja o klimatskim promjenama i izgradnje primjerenih rješenja na lokalnim razinama, korištenja pametnih tehnologija koje će osigurati optimalno korištenje i upravljanje resursima i infrastukturom, uvođenje održivog transporta, smanjenje i ponovnu upotrebu otpada, jačanje socijalne inkluzije i edukacija lokalnog stanovništa te sveukupnu promjena prema održivom i odgovornom turizmu svih oblika.

Deklaracije je potpisana 28. ožujka 2017. u Bruxellesu te vjerujemo da je samo početak velikih i važnih promjena na našim otocima.