POLITIKA
10.05.2017 u 13:51

Jelka Tepšić: iluzorno je očekivati da se turizmu kaže "ne", ali...

Mnoge je iznenadio HDZ-ov odabir Jelke Tepšić,  nestranačke kandidatkinje za zamjenicu Matu Frankoviću na predstojećim lokalnim izborima. Dugogodišnja turistička djelatnica ističe kako je odlučila prihvatiti ponudu za kandidaturu, jer je procijenila kako je došlo vrijeme da sve što je baštinila od svog grada – osjećaj za mjeru i skladnost, svojevrsnu plemenitost duha – vrati. Uvjerena sam da ćemo kad pobijedimo na izborima i preuzmemo odgovornost za grad biti prvi među jednakima i zadovoljavati potrebe građana, što je i glavna uloga lokalne uprave. Volim svoju domovinu i svoj grad i čast mi je što ću biti u mogućnosti služiti njegovim građanima - kazala je Tepšić u razgovoru za dubrovniknet.hr.


komentara  0

Dubrovnik nije izuzetak među gradovima na turističkoj mapi Mediterana, pa čak i pod UNESCO-vom zaštitom, koji stenje pod navalom velikog broja turista. Između ostaloga i s kruzera. Postoji li primjer nekog grada koji je pronašao dobro rješenje za smanjenje pritiska, osobito na najatraktivnije svoje dijelove, a koji bi se mogao primijeniti i kod nas? Koliko je realno očekivati da se taj problem i može riješiti na sveopće zadovoljstvo građana, poduzetnika, trgovaca, iznajmljivača, hotelijera?

- U dijelu programa kojega smo predstavili i kojega ćemo, po preuzimanju odgovornosti za upravljanje gradom i provoditi, istaknuli smo kao najvažnije odrednice našu namjeru da stvorimo uvjete da naš grad bude grad izvrsnosti u turizmu, kulturi i svim drugim važnim segmentima življenja, vodeći računa o održivom razvitku koje vodi zadovoljstvu građana, što nam je najvažniji cilj. Važna nam je otvorenost i transparentnost rada, konstantna suradnja sa svim dionicima u turizmu, odnosno postizanje konsenzusa oko pitanja važnih za život građana i kvalitetu turističke ponude. Moramo graditi turizam kvalitete, koji će zadovoljavati i posjetitelje i naše sugrađane, jer ono čemu svjedočimo je sve snažnije nezadovoljstvo stanovništva, posljedično i manji stupanj zadovoljstva gostiju.

Dubrovnik, na sreću, još uvijek ima vrlo stabilne pozicije na turističkim tržištima, ostvarenja turističkog prometa su iznad svih očekivanja, što je učinak i opće svjetske sigurnosne situacije i kao što sam naglasila popularnosti našeg grada kao turističkog odredišta. Na žalost, neupravljanje turizmom, ali i svim drugim segmentima života s druge strane provocira nezadovoljstvo, a u svijet odlaze informacije i snimke nesnosnih gužvi zbog kojih patimo svi i sigurno naši gosti time nisu zadovoljni.

Dubrovnik zbog svoje prekapacitiranosti i nereda koji je očit, ne razlikuje se od brojnih drugih gradova u Europi – Venecije, Amsterdama, Barcelone, te Salzburga i Brugesa, UNESCO-vih gradova s istim problemima. Zahvaljujući činjenici da je Dubrovnik već gotovo dvadeset godina član Udruge europskih gradova u turizmu European Cities Marketing, imala sam privilegiju biti aktivan sudionik na konferencijama udruge, upoznati probleme drugih gradova i prezentirati naše poteškoće. Također sam 2015. godine bila i moderator jedne od konferencije ECM-a na temu „Ravnoteža između posjetitelja i turista“ te se uz primjere više gradova - Amsterdam, Barcelona, Brugges i Dubrovnik, razgovaralo o načinima upravljanja turističkim gužvama s posebnim naglaskom na zadovoljstvo stanovnika. Tom prigodom je Hrvatska prvi put na jednoj  ECM-ovoj konferenciji imala svog predavača, a što sam uspjela dogovoriti kao članica radne skupne za pripreme konferencija. 

Prezentaciju rada na temu „Dubrovnik kao destinacija za kružna putovanja – trendovi zadovoljstva gostiju“ održala je Zrinka Marušić iz zagrebačkog Instituta za turizam. U svom je radu izložila izazove razvoja turizma u Dubrovniku i problem saturiranosti gradske jezgre tijekom ljeta koja u budućnosti može smanjiti reputaciju Dubrovnika kao atraktivne destinacije i zaštićenog UNESCO lokaliteta.Prezentacija je izazvala veliki interes auditorija, posebice fotografija gužve u Vratima od Pila, koja je više puta putem socijalnih mreža i ranije obišla svijet.

Na kraju seminara, među zaključcima o pojedinim primjerima upravljanja gradom i turističkim prometom, zaključeno je kako je Dubrovniku doista neophodno kvalitetnije upravljanje destinacijom, na zadovoljstvo kako gostiju tako i stanovnika. U veljači ove godine također sam bila pozvana predstavljati TZ Dubrovnik i prezentirati  naš grad zajedno s predstavnicima gradova Salzburg i Venecija u belgijskom Brugesu koji je po svojim problemima također sličan nama. Istaknula sam odlične turističke rezultate Dubrovnika,  relativno smanjenje broja posjetitelja s kruzera, poteze bivše gradske vlasti koja štandovima na Pilama umjesto raščišćavanja platoa i omogućavanja bolje cirkulacije posjetitelja dodatno stvara gužvu, naše napore da oživimo zimske mjesece kroz uvođenje cjelogodišnjih linija i kreiranje novih proizvoda, te na koncu preporuke UNESCO-ve komisije o potrebi limitiranja broja posjetitelja u staroj gradskoj jezgri na 8 tisuća, kao i izradu Plana upravljanja starom gradskom jezgrom.

Tom prigodom kolega Christian Piller iz Salzburga istaknuo je kako centar  grada Salzburga,  postaje grad-muzej, iseljene su uglavnom sve institucije lokalne i regionalne uprave, grad je pješačka zona, trgovine su pretvorene u suvenirnice ... i tako je cijele godine. U razdobljima najvećih turističkih gužvi, automobilima inozemne registracije zabranjen je ulazak u grad, za autobuse su osigurana mjesta ukrcaja i iskrcaja, parking izvan grada. Venecija se trenutno suočava s potrebom odabira nove lokacije za izgradnju putničkog terminala za kruzere, lokalnog stanovništva  u središtu grada je svaki dan sve manje. Proveli su anketu među građanima, a od više desetaka prijedloga za poboljšanje uvjeta života i boravka je i onaj o zatvaranju Trga sv.Marka i naplate ulaznica.

Iz rasprave koja je uslijedila bilo je jasno da nema brzih rješenja ni za jedan od naših gradova. Potaknuti prezentacijama, sudionici radionice – redom turistički dionici iz svih segmenata turističke ponude,  aktivno su sudjelovali u raspravi, doprinoseći procesu kreiranja turističke strategije grada Brugesa. Tijek pripreme izrade strategije uključio je definiranje turističke pozicije  grada Brugesa, USP- unique selling points ili komparativne prednosti tog odredišta, odredio ciljane skupine turista kako prema tipu proizvoda, tako i geografski prema kojima će se u predstojećem strateškom razdoblju usmjeriti marketinške aktivnosti . Važan dio završne faze izrade strategije bit će i anketa zadovoljstva stanovništva turizmom i nadasve održivi turizam kao premisa.

Iz Vašega dosadašnjeg iskustva turističkog djelatnika, jeste se susreli s nekim rješenjem disperzije istovremeno pristiglih gostiju s kruzera na okolne dijelove Grada - kvalitetnim sadržajima koji bi se ponudili izvan povijesne jezgre.

- U prethodnom sam odgovoru spomenula neka rješenja, univerzalnoga nema, jer je svako odredište jedinstveno i drugačije, ali je upravljanje nužno. Platforma kvalitetnom upravljanju je partnerstvo svih dionika turističke ponude i građana, jer se samo suradnjom u svim dijelovima života mogu postići pozitivni pomaci i zadovoljavajući rezultati. Naši planovi i programi rada proizlaze iz situacija svakodnevnog života i onoga čemu na dnevnoj osnovi svjedočimo, zdrav razum vidi što ne vrijedi, jasno mu je što se zbiva i svjetlo upozorenja je uključeno, vrijeme je da se stvari počnu mijenjati, naravno, nabolje. Imamo izrađenu Strategiju razvitka turizma s posebnim osvrtom na kruzing turizam, u izradi je Plan upravljanja starom gradskom jezgrom za kojeg je iznimno važno da se po završetku provodi, on mora postati obvezujući i kad budemo na mjestu nositelja izvršne vlasti potrudit ćemo se da sustav funkcionira kako bi se razvijali na održiv način.

Uostalom, ovo je godina održivog turizma koju je proglasila UNWTO (Svjetska turistička organizacija), što obznanjuje važnost upravo održivosti i upravo u gradovima poput našeg. Bitno da u budućem upravljanju gradom stvorimo partnerstvo sa svima, jer stanovnici svojim zadovoljstvom i kvalitetom svoga življenja doprinose kvaliteti turističke ponude, a iluzorno je očekivati da se turizmu kaže „ne“. Sklonija sam varijanti Barcelone, da se naprave određene restrikcije u pogledu izdavanja dozvola za nove smještajne kapacitete, jer mi nemamo dovoljno kapaciteta za priključke struje, a da ne govorimo o kanalizaciji i vodi, i uvjerena sam da mi nećemo ignorirati preporuke UNESCO-ve komisije kao što je slučaj u Veneciji.

Koliko bi bilo potrebno i korisno osnivanje nekog tijela za koordinaciju ljetnog režima života u Gradu - promet, autobusi s kruzera, kombiji, taksisti -  koje bi moglo olakšati građanima život u gradu?

- To je po mom mišljenju neophodno. Grad je prometno zagušen, na žalost je tako gotovo tijekom cijele godine, ali zbog geografske pozicije i uskih prometnica trenutno je malo prostora za velika poboljšanja. Spominjane su i restrikcije u prometu, za koje sam uvjerena da mogu samo izazvati revolt stanovnika. Potrebna je suradnja i formiranje tijela kojeg bi sačinjavali predstavnici lučkih uprava, agencija, prijevoznika i što je najvažnije prometne policije i prometnog redarstva. Plato Pila nekad doživljavam poput vašara u najgorem smislu riječi, gdje moji kolege vodiči doživljaju neugodnosti, traži ih se da miču grupe gostiju, pješački prijelaz stvara zapreku normalnom prometovanju, jednako kao i javni toalet – jer su gosti prisiljeni prelaziti cestu... Počevši od komunikacije s cruise kompanijama – eventualnim prilagodbama cijena, vremena akostavanja i partence brodova, razbijanjem ustaljenih programa obilaska Grada – primjerice desetak autobusa istovremeno kreće s grupama i svi voze prvo na takozvani vidikovac na magistrali i nakon toga na Pile, a povratak je gotovo svima u iste ure – i tu nastaje kaos. Pridružuju se jednodnevni autobusni izletnici, a kad je oblačno i kolone gostiju iz okolice grada. Ali svi sve znaju već odavno i stoga treba odlučno odmah po preuzimanju odgovornosti napraviti kvalitetne iskorake, u obimu u kojem je to moguće.

Koliko je dubrovačka kultura u funkciji turizma, je li se spretno iskoristila baština i upakirala u turistički proizvod?

- Cijeli turizam Grada počiva na naslijeđenome , neprikosnovenom savršenstvu arhitekture, impozantnoj povijesti i kulturi, što je 1979. prepoznao UNESCO, a danas ga prepoznaju milijuni gostiju. Na žalost svjedoci smo bespoštedne i vrlo jeftine komercijalizacije koja utječe na sveukupni doživljaj posebno turista koji bi mogli i željeli konzumirati kvalitetne kulturne sadržaje, jer naprosto ostaju nevidljivi pored gomile štandova s jeftinom ponudom i takozvanih atrakcija koje susreću po Stradunu.

Kulturne institucije trebaju imati mogućnost raditi više i po europskim standardima, naš Dubrovački ljetni festival mora moći ponuditi barem pet velikih kulturnih događanja u sezoni, koje je nužno najaviti minimalno devet mjeseci ranije, kako bi se turistima koji žele posjetiti Dubrovnik na vrijeme pružio i dodatni motiv dolaska, a to je konzumiranje visokokvalitetne kulturne ponude. Komercijalizacija u pozitivnom smislu sigurno doprinosi svakoj kulturnoj instituciji  financijski ali još više ispunjava svoju ulogu duhovne nadgradnje.

Samo suradnjom i s kulturnjacima postići ćemo sve što želimo, a u našem programu istaknuli smo unapređenje kulturne infrastrukture – od nužne izgradnje multifunkcionalne dvorane koja treba zadovoljiti potrebe kulturnih ustanova i institucija, do obnove nekih od postojećih zgrada  kulturnih ustanova, iznalaženje prostora za Arheološki muzej i otvaranje novih muzejskih postava, usuglašavanja Plana upravljanja Lazaretima kao vrlo vrijednim prostorom  za kojeg vjerujem da bi trebo postai prostor za programe mladih umjetnika, dizajnera i svih drugih kreativaca, mjesto gdje će se družiti i razvijati kreativne ideje. Multifunkcionalna dvorana nam je jako važna jer će zadovoljiti potrebe u kulturi, ali i u segmentu kongresne industrije. Prostor mora funkcionirati kao koncertna dvorana, konferencijska sala, dvorane za probe, izložbeni prostori, jer u sadašnjem trenutku nemamo alternativu kad su velika događanja posrijedi koja se mahom organiziraju na Stradunu, uopće ne možemo ugostiti veće dramske produkcije, mjuzikle ili opere osim na ljetnom festivalu,  pa ni likovne izložbe koje podrazumijevaju visokostandardizirane sigurnosne uvjete. Realizacijom takvog projekta učvršćujemo svoj image odredišta za kulturni turizam i pruža nam se mogućnost daljnjeg kreiranja cjelogodišnje ponude.

Često spominje potrebu za kulturnim kalendarom. Zašto na tome toliko inzistirate?

- Kulturni kalendar u osnovi je jednostavan projekt, kojeg na žalost kroz silne godine nismo uspjeli kvalitetno kreirati, kad to kažem mislim na bolji raspored manifestacija jer svjedočimo redovitim preklapanjima događaja, a činjenica je da je posebno zimi dubrovačka kulturna publika brojnošću vrlo ograničena i preklapanjem dvaju događaja ni jedno nije uspješno. Uloga Upravnog odjela za kulturu tu mora biti vrlo jaka, jer je to odjel koji kapacitetom mora biti u mogućnosti koordinirati u datumskom smislu odvijanje događaja, pratiti ih i na koncu evaluirati sve ono što se u gradu organizira.

Potrebna su nam i sektorska kulturna vijeća koja će na temelju svog znanja i iskustva procjenjivati kulturnu ponudu, a sve s ciljem da u Dubrovniku zaista imamo vrhunska kulturna događanja prije svega za domaću publiku, ali i za inozemne posjetitelje. Još bih naglasila potrebu edukacije buduće mlade publike, gdje vidim ulogu Lazareta kao vrlo bitnu. Nakon vrtiće i rane osnovnoškolske dobi, a do njihove punoljetnosti  jako je malo sadržaja namijenjenih djeci i mladima. Potrebna je suradnja kulturnih institucija s obrazovnim institucijama kako bi primjerenim edukativno - zabavnim programima ponudili mladima glazbene i teatarske sadržaje, radi se na tome, ali mislim da se može i treba puno više.

Iz dosadašnjih kontakata s turističkim i kulturnim djelatnicima u gradu, što su problemi koji ih najviše tište? Kako ih riješiti? Koliko su oni kao profesije povezani međusobno u nekom partnerskom odnosu?

- O problematici koja tišti turističke i kulturne djelatnike već sam govorila, rješavanje treba biti temeljeno na suradnji i sigurna sam da se to u ovom trenutku prepoznaje i da će se, kao preuzmemo odgovornost za Grad, to razviti. Kultura i turizam nužno su usmjereni jedni na druge, ali držim da od strane kulturnih djelatnika treba pojačati proaktivnosti, jer će se tako nametnuti, pa će onda i turistički dionici – vrlo često uskraćeni za kvalitetne informacije - sigurno moći raditi na animaciji svojih posjetitelja za kulturne sadržaje.

Zagovornik sam i kreiranja novih atraktivnih sadržaja izvan stare gradske jezgre – uvjerena sam da bi kvalitetni interpretativni centar za posjetitelje o povijesti Dubrovnika u budućem lučkom terminalu doprinio čak i reduciranju posjeta staroj gradskoj jezgri, da bi novi kulturni sadržaji na Lapadskoj obali, u Gružu, Rijeci dubrovačkoj, formiranje pješačkih staza i prostora za rekreaciju i slično obogatili našu sveukupnu ponudu.

Takvi bi sadržaji bili namijenjeni i građanima i posjetiteljima, što bi sigurno podiglo kvalitetu života građana, ali i nadopunilo turističke sadržaje. Na sreću ne moramo izmišljati, dovoljno je da posegnemo za bogatom baštinom, da je na moderan način oblikujemo i ponudimo. Želja je svih da naš grad u budućnosti postane turistički aktivan 365 dana u godini, provode se projekti u tom smjeru i važno je da uvijek ističemo naše komparativne prednosti poput ugodne klime, obilje sunca čak i zimi, činjenicu da se i u srcu zime može boraviti na otvorenome, jer smo po tome zaista različiti od najvećeg dijela Europe koja je zimi obavijena i maglom i smogom.

Upravo u tom dijelu godine do punog izražaja mogu doći naši kulturni sadržaji, bogata tradicija i običaji, jer je to ono što suvremeni turist traži i očekuje pri posjeti novom odredištu, dakle različitost temeljenu na tradiciji i baštini, a ne loše kopije. Drago mi je da se u kontaktima s kulturnim i turističkim djelatnicima prepoznaje želja za suradnjom i zajedničkim djelovanjem, jer kao što sam više puta naglasila – to je preduvjet uspjeha!


L.Crnčević



Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net












Kolumne







 

dubrovniktv.net


facebook  twitter  YouTube  YouTube