VIJESTI
05.12.2019 u 15:20

Zašto je hrvatsko predsjedanje Vijećem Europe važno za Uniju, za Hrvatsku i za Dubrovnik?

ZAGREB - U Zagreb je stigla delegacija Europskog parlamenta predvođena predsjednikom Parlamenta Davidom Sassolijem, a povodom predsjedanja Hrvatske Vijećem Europe. Predsjedanje, koje Hrvatska preuzima od Finske, počinje u siječnju 2020., a trajat će 6. mjeseci tijekom kojih će se u Hrvatskoj i Dubrovniku održati brojni ministarski sastanci, stručne konferencije, kao i veliki samit o proširenju Unije. Hrvatsko predsjedanje ima i dva velika prioriteta, završetak Brexita, kao i izglasavanje financijskog okvira, odnosno proračuna Unije za razdoblje od 2021. do 2027., a u svjetlu novonastalih prilika, odlaska Velike Britanije koja je uplaćivala značajna sredstva u proračun, ali i sukob mišljenja između razvijenijih zemalja Unije, koje pune proračun s čak 80 posto sredstva i manje razvijenih koje uglavnom koriste zajednička sredstva. „Bitno je, prije svega da postignemo politički sporazum o viziji Europe kakvu želimo za sedam godina, a potom ćemo računati. Trebamo prvo staviti malo više srca, a malo manje nula i zareza“, istaknuo je Sassoli, dodavši da je samo jedinstvena Europa jaka Europa koja se može suočiti sa izazovima budućnosti.


komentara  0

Predsjedanje Hrvatske Europskim vijećem, koje kao institucija treba biti arbitar između različitih stajališta zemalja članica, veliki je izazov za našu administraciju, stoga je oko 900 državnih službenika, uključujući i ministre, prošlo prethodno stručnu edukaciju za vođenje sastanaka i javnih nastupa, a za potrebe predsjedanja zaposleno je dodatno 350 ljudi na određeno.

Prioriteti Hrvatskog predsjedanja, kako su novinarima u sklopu konferencije koju je s ciljem informiranja javnosti organiziralo predstavništvo Europskog parlamenta u Hrvatskoj, predstavljeni su u kratkim crtama, podijeljeni u četiri poglavlja: Europa koja se: razvija, povezuje, štiti i koja je utjecajna. Naglasak će se staviti, objasnio je novinarima ministar europskih integracija Gordan Grlić Radman, na proširenje EU na zemlje iz našeg susjedstva, Albaniju i Sjevernu Makedoniju, pitanje migracija, pitanje demografije, ali i kohezijsku politiku te politiku plaćanja u poljoprivredi.

Hrvatska će u slijedećih šest mjeseci, koordinirati pregovorima i dogovorima o nekoliko važnih tema, kao što je realizacija Brexita, zaključivanje novog financijskog okvira, odnosno proračuna EU od 2021. do 2027. godine.

Proračunski okvir susreće se s problemima različitih interesa europskih zemalja. Sjeverni, razvijeniji blok, koji u zajednički proračun i uplaćuje gotovo 80 posto sredstava, smatra kako treba smanjiti sredstva kohezijskih fondova i plaćanja u poljoprivredi, a više novca uložiti u sprječavanje klimatskih promjena, nove tehnologije i znanost, dok južni, manje razvijeni blok kojemu pripada i Hrvatska, najviše koristi upravo sredstva iz kohezije i poljoprivredne subvencije.

Uloga hrvatske diplomacije bit će pomiriti različite interese i postići kompromis između suprotstavljenih mišljenja. Stoga će se od siječnja do kraja lipnja u Hrvatskoj održati čak 163 neformalna sastanka na kojima će ministri članica, stručne skupine, razmjenjivati stavove i mišljenja o važnim temama i problemima Europske unije.

I u Dubrovniku će se održati cijeli niz sastanaka, no ipak zbog nedostatne infrastrukture, najveći summit na kojem će se susresti čelnici svih država s čelnicima država zapadnog Balkana, održat će se u Zagrebu, a ministarske konferencije u Zagrebu, Splitu i Opatiji.

Premijer Andrej Plenković, nakon razgovora s predstavnicima klubova i predsjednikom Europskog parlamenta, obratio se novinarima.

- Proširenje Europske unije važno je za Hrvatsku jer je upravo ovdje u hotelu Westin u Zagrebu prije 19 godina održana konferencija o proširenju tijekom koje je šest država jugoistočne Europe započelo svoj europski put. U svibnju ćemo održati veliki summit europskih lidera i država zapadnog Balkana, kako bismo deblokirali neugodnu situaciju i nastavili pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji su u listopadu blokirani".


David Sassoli predsjednik Europskog parlamenta  objasnio je kako je Europska unija sada na pragu novog razdoblja, koje donosi velike promjene i izazove.

„Novi sastav Europske komisije tek treba predstaviti svoj program, a predsjedanje Hrvatske Vijećem EU ima veliku važnost u donošenju rješenja i novih politika, kao što je Novi zeleni dogovor (New Green Deel). Europa želi biti lider u svijetu u novoj zelenoj ekonomiji što uključuje borbu protiv klimatskih promjena, promjene tehnologije, nova radna mjesta. Tu novu politiku Komisije treba pratiti i proračun, jer nijednoj članici nije u interesu da Komisija bude neuspješna u provođenju svoje politike. Naš novi proračun mora omogućiti Europi da raste, mora biti ambiciozan. Spajanje geografskog i političkog prostora Europe od ključne je važnosti i interes svih članica. Proces se usporio, ali nadamo se da će se zahvaljujući i hrvatskom predsjedanju taj proces ponovno započeti. Samo snažna i ujedinjena Europa može odgovoriti na izazove globalne politike“, kazao je Sassoli.

Konferencija o budućnosti Europe bit će događaj na kojem će se raspravljati i donijeti neka nova rješenja i reforme u funkcioniranju same Unije, a održat će se u Zagrebu. Članica komisije Dubravka Šuica i njezin resor za demografiju i demokraciju imat će važnu ulogu u određivanju vizije budućnosti Europe.

„Velika Britanija odlazi i to je velika promjena, međutim, nitko, pa tako ni institucije Europske unije, nije vlasnik demokracije. Ono što mi moramo napraviti su promjene u funkcioniranju institucija, kako bi naša demokracija postala demokracija koja donosi odluke, a ne ona koja ih odgađa“, istaknuo je predsjednik Europskog parlamenta, inače bivši novinar, izuzetno popularan u Italiji i član kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata Europe.

„Dubravka Šuica i njezin resor imat će bitnu ulogu u konferenciji o budućnosti Europe, ovoga puta neće se o toj budućnosti odlučivati u uskom krugu političkih elita, već će se krenuti obrnuto sa razine građana i njihovih želja i vizija Unije“, kazao je Plenković.

Dodao je kako su Hrvatskoj dva cilja iznimno važna, a to je da „pomognemo da dođe do dogovora oko financijskog okvira 2021. – 2027. kako se pregovori ne bi prenijeli u predsjedanje Njemačke od lipnja do prosinca 2020. jer bi to značilo usporavanje politika i projekata, kao i kašnjenje uplata“.

„Drugi cilj nam je omogućiti manje razvijenim i mlađim članicama Unije ravnomjeran razvoj i niveliranje sa standardima života s razvijenijim članicama Unije. Deset zemalja koje su u Uniju ušle od 2004. godine dosada su iz zajedničkog proračuna iskoristile 365 milijardi eura. Nema te organizacije, humanitarne institucije ili banke koja bi tolika sredstva uložila u kohezijsku politiku ravnomjernog razvoja i plaćanje u poljoprivredi“, kazao je Plenković dodavši kako su problemi s kojima se Unija sada suočava klimatske promjene, sigurnost, mladi, razvoj znanosti te da će trebati pronaći balans između potreba mladih i starih članica, za što će trebati velika pregovaračka vještina u kojoj će Hrvatska dati ozbiljan doprinos.

Na novinarsko pitanje znači li odlazak Velike Britanije veća financijska izdvajanja svih članica, pa i Hrvatske, u zajednički proračun i koliki su to iznosi, Sasoli je odgovorio da prije računanja treba imati viziju Europe, kakvu želimo za 7 godina i u nju uložiti malo više srca, a malo manje nula i zareza.

Koliko je financijski okvir važan za funkcioniranje Unije, Hrvatske, ali i naše županije i Grada, govori činjenica da se Pelješki most i pristupne ceste, Zračna luka, Studentski dom, grade upravo zahvaljujući ovim sredstvima, kao i mnogi drugi razvojni projekti. Stoga je iznimno bitno javnost na svim razinama infomirati o pitanjima o kojima će se u sljedećih 6. mjeseci raspravljati u Hrvatskoj. 


Katarina Fiorović



Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net












Kolumne







 

dubrovniktv.net


facebook  twitter  YouTube  YouTube