KULTURA
15.01.2020 u 10:07

"Mare Fjočica" Josipa Lovrića Jadrijeva stiže na kazališne daske, porazgovarali smo s čuvaricom očeve ostavštine

Kolarini su me nedavno obradovali viješću kako će Maru Fjočicu ponovno postaviti na kazališne daske te me upitali bih li na tekstu surađivala kao stručnjakinja za dubrovački govor, ali i kao autorova kći, što me oduševilo, baš kao i njih moj pristanak. Iako ne surađujemo po prvi put, ovdje se pogodila i intimna i profesionalna sastavnica pa sam znala da će biti bremenito dojmom, a doživljajnu je slojevitost razmahala i činjenica što je tata također trajno surađivao s kazalištem, ne samo kao pisac, nego i na druge načine ... - riječi su Ivane Lovrić Jović, kćeri Josipa Lovrića Jadrijeva, autora drame koja se, nakon premijere u Kazalištu Marina Držića potkraj '70-tih uspoređivala s Katom Kapuralicom. Čuvarica očeve književne ostavštine je podijelila s nama sjećanja na oca koji joj je ostao uzorom, te što je "otkrila" u očevom dramskom pismu na nedavnim probama s "Kolarinima". 

 


komentara  0

SJEĆANJE

- Maru Fjočicu tata je napisao potkraj sedamdesetih, a u teatru se izvodila početkom osamdesetih. Privukla je velik interes pa je njezin odjek uspoređivan sa Stullijevom Katom Kapuralicom. Zato je 1983. g. snimljena i za državnu televiziju, u posebnoj inačici, kao još jedan komad dubrovačkoga ambijentalnog teatra – u Pilama. Toga se dobro sjećam jer sam sudjelovala u njoj kao statist. Više je puta u zadnjih godina reprizirana na HTV-u pa su je mogli vidjeti i mlađi naraštaji. Tata je uvijek naglašavao kako drama kao forma valja biti pisana prvenstveno za čitanje, a uprizorenje joj može biti samo dodatan ostvaraj. Vjerojatno se iz toga razloga dramske dionice u Mari Fjočici nižu bez oznake o tome tko ih izgovara.

MEDITERANSKI SMISAO ZA CRNI HUMOR

- Pojava toga teksta i njegovo dvostruko uprizorenje bilo je popraćeno osvrtima o uzornome, ali prirodnome dubrovačkom govoru, a spomenuti oblik teksta koji sugerira na dramu za čitanje istaknut je kao rijetka pojava. Veliki je dio njegova opusa otisnut u knjizi S morem u dosluhu (ciklus dramoleta Razgovori ispod volta, dramske komedije Mare Fjočica, Ugovna i Matrimonijo i dramski ciklus Snoviđenja) dok se u zasebnim izdanjima nalazi dramska trilogija Greb i dramski ciklus U vezi s Martom. Književni su analitičari u njegovu pisanju isticali komediografski nerv što dolazi do izražaja u slikanju ambijenta, dijalog koji jezgrovito predstavlja likove, ali i dubrovački govor u nestajanju, a posebno je istaknut mediteranski smisao za crni humor te izrazita suprotnost s vojnovićevskom konvencijom premda fabularno tkivo donekle stvara klasičan zaplet, jasno ocrtane likove i dojmljivu atmosferu.

SUKOB VLASTITIH INTERESA

- Cjelokupno je njegovo djelovanje, kako ono usputno umjetničko ostvarivanje kroz pisanje i kazalište, tako i njegovo osnovno zanimanje u znanosti na području brodogradnje i brodarstva, na mene imalo snažan utjecaj pa sam se i sama odazvala znanstveničkome pozivu, a za slobodniji sam izričaj izabrala umjetnost riječi. Za razliku od njega, imam stalni sukob vlastitih interesa jer za radnoga vremena riječi objektivno istražujem, analiziram, hladno i egzaktno razdvajam njihove dijelove i tumačim njihovo nastajanje, a u slobodno ih vrijeme stvaram i subjektivno razumijevam.

MOJA ZNANOST I TATINA UMJETNOST

- U više se prigoda moja znanost susrela s tatinom umjetnosti pa sam imala načina istražiti talijanizme u cjelokupnome njegovu opusu (to je činilo moj diplomski rad) i, sa sociolingvističkoga motrišta, istražiti lik žene u istome tom opusu. Ono je pokazalo kako je žene poimao ravnopravnima suprotnome spolu, a nešto se malo seksizma moglo pronaći tek u činjenici da ih je gdješto držao i nadmoćnima. Neka se paralela može izvući i iz moje posvećenosti dubrovačkomu govoru sukladne njegovim aktivnostima u zaštiti obalnoga mora od unosa stranih organizama brodovima kao i njegovu angažmanu u očuvanju baštine kroz Društvo prijatelja dubrovačkih starina. Oboje smo objavili i zbirke pjesama. Teško mi je povjerovati da ću ikad dosegnuti njegove intelektualno-duhovne širine i dubine, ali to će mi i dalje biti uzorom.

TAJNA DUGOVJEČNIH REBATINKI

- Kolarini su me nedavno obradovali viješću kako će Maru Fjočicu ponovno postaviti na kazališne daske te me upitali bih li na tekstu surađivala kao stručnjakinja za dubrovački govor, ali i kao autorova kći, što me oduševilo, baš kao i njih moj pristanak. Iako to nije naša prva suradnja jer smo se o istome poslu pronašli kad su postavljali Novelu od Stanca, a niti je to njihov prvi susret s mojim ocem kao autorom jer su upriličili i praizvedbu njegova teksta Matrimonijo, ovdje se pogodila i intimna i profesionalna sastavnica pa sam znala da će biti bremenito dojmom, a doživljajnu je slojevitost razmahala i činjenica što je tata također trajno surađivao s kazalištem, ne samo kao pisac, nego i na druge načine, npr. kao inženjer brodogradnje, na legendarnoj predstavi Georgija Para Kristofor Kolumbo iz 1973. koja se odvijala na brodu. Do danas mi ormar rese rebatinke koje je tom prigodom dobio, ne pamtim točno zašto, jesu li se nosile na pozornici ili iza nje, te tko ih još od suradnika ima, ali ja ih ponosno prošećem jednom godišnje na Stradunu: vrlo su slikopisne, s izraženim zvonastim završetkom, prepune stvarnih rebatina (šustina) pa se na raznim dijelovima otkopčavaju, a bijelim je koncem ručno izvezeno i ime broda – Santa Maria. 

OLUJU NE TREBA IZBJEGAVATI

- Kolarini su ovim tekstovima pristupili ozbiljno i analitički i, usprkos amaterskome statusu, obgrlili stručnost potrebnu za što točnije iznošenje teksta. Prošli sam tjedan prisustvovala njihovim prvim čitačkim probama koje su nam mamile smijeh i pošalicu, a što su dani više prolazili i sati se čitanja množili, tekstna je slojevitost sve više otkrivala mračnu stranu odnosa među likovima pa se komedija sve više pretakala u burlesku. Premda se likovi u Mari Fjočici izruguju jedni s drugima, a to se izrugivanje temelji na čistoj zavisti kao rezultatu vlastite neostvarenosti, autorov je odnos prema tome fenomenu, kako se meni čini, gotovo potpuno objektivan, nimalo posprdan, a subjektivan je samo u mjeri u kojoj je sućutan prema duhovnome siromaštvu nasilnika kao i prema slabosti žrtava. To me podsjeća na to kako je tata takvim ponašanjima prilazio neutralno i na to gledao kao na dubrovački folklor te je slične odnose u svojemu životu brzo rješavao udaljavanjem bez puno prepričavanja i prisjećanja. I po tome se pitanju pokušavam ugledati na njega i uglavnom uspijevam. Svi smo na probama zastali na dijelu teksta u kojemu on kaže kako se oluju ne treba izbjegavati, nego ostati u njoj da bismo provjerili izdržljivost lanaca na barkama, pa ako kadene nisu dovoljno čvrste, neka puknu – to dođe kao dobra provjera povezanosti i stabilnosti odnosa.

Za razliku od mojih dosadašnjih suradnja ovoga tipa u kazalištu, a jedna od dražih mi je supotpisivanje scenarija za ceremoniju otvaranja Ljetnih igara 2017. godine, ovdje sam bila prisutna i u intimnome smislu, prepoznajući njegove govorne izraze i njegove čiste misli, podsjećajući se koliko je volio šilok (tu je svoju ljubav prenio u lik Cvijeta) i koliko je samo toga stvorio u svojoj radnoj sobi dok je kroz prozor promatrao Porporelu čija je stamenost odolijevala opasnoj bjelini jakih valova.

ČUVARICA OČEVE OSTAVŠTINE

- Česta ponavljanja čitanja teksta na probama, točnije, posvećenost članova Kolarina potpunomu razumijevanju kako bi svoj lik što uspješnije odjenuli, otvorili su mi dodatne dimenzije i intimne prostore što ih je tata isporučio, ali ih dosad nisam bila u potpunosti dokučila. Tomu je uvelike pridonio i redatelj Paolo Tišljarić, stameni kajkavac što dubrovački govor dobro poznaje uglavnom preko struke, ali dramski jezik, za razliku od običnijega čitatelja razumije na prvu. Zahvalna sam silno i njemu i Kolarinima što su mi olakšali zadatak oko brige za očevu ostavštinu koja se tiče Dubrovnika, Dubrovčana, njihova idioma i njihove dramske i kazališne tradicije.   

 

Ivana Lovrić Jović je viša znanstvena suradnica na Odjelu za povijest hrvatskoga jezika i povijesnu leksikografiju u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje (Zagreb), te voditeljica dubrovačke institutske podružnice.                   


L.Crnčević / foto: privatni album I.L.J.



Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme
casablanca
KULTURA
0      13|02|20 u 17:26
Kultna Casablanca za Valentinovo u Visiji
Christiano_Pambianchi
KULTURA
0      13|02|20 u 14:58
Dvije fatalne ljubavi Cristiana Pambianchia
sveti_tripun_naslovna
KULTURA
0      09|02|20 u 15:55
FOTO/VIDEO: Mnogi Dubrovčani u Kotoru u procesiji Sv. Tripuna
libro_sv_vlaha
KULTURA
0      07|02|20 u 20:27
"Libro svetog Vlaha" sutra u Lazaretima
lindjo_naslovna
KULTURA
0      07|02|20 u 20:01
FOTO: NAKON DUGIH 40 GODINA Linđo predstavio nosač zvuka "Poslušajte ljudi glas ovoga"

DubrovnikTV.net












Kolumne







 

dubrovniktv.net


facebook  twitter  YouTube  YouTube