KULTURA
02.02.2020 u 15:05

Predstavljen pretprogram 71. Dubrovačkih ljetnih igara

Pretprogram 71. Dubrovačkih ljetnih igara, koje će se od 10. srpnja do 25. kolovoza ove godine održati na više od dvadeset ambijentalnih lokacija grada Dubrovnika, javnosti su predstavili intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski, njen pomoćnik za dramski program Saša Božić, pomoćnik za glazbeni program Tomislav Fačini te ravnateljica Ivana Medo Bogdanović u nedjelju, 2. veljače u Festivalskoj palači, u sklopu Feste svetoga Vlaha i Dana grada Dubrovnika. Potporu su festivalu iskazale  zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić te zamjenica župana dubrovačko-neretvanskog Žaklina Marević


komentara  0

I ove godine, u 47 festivalskih dana publiku očekuje bogat i raznolik program sačinjen od najkvalitetnijih hrvatskih i inozemnih umjetnika te vrhunskih gostovanja. Sedamdeset i prve Dubrovačke ljetne igre bit će otvorene u petak, 10. srpnja ispred crkve sv. Vlaha svečanom ceremonijom u režiji Marine Pejnović.

Premijerni dramski program donosi djelo ruskog klasika Ivana Sergejeviča Turgenjeva Očevi i djeca u režiji makedonskog redatelja Ivana Popovskog. U koprodukciji Dubrovačkih ljetnih igara i Zagrebačkog kazališta mladih ova će predstava biti izvedena krajem srpnja na otoku Lokrumu.

Premijera Držićeve Grižule u režiji Saše Božića i Petre Hrašćanec te u izvedbi Festivalskog dramskog ansambla u suradnji sa zagrebačkom Akademijom dramske umjetnosti, a u sklopu EU projekta Future Epics, održat će se u parku Gradac.

Autorska predstava Nataše Rajković i Ivana Penovića Van sebe nastala u sklopu EU projekta Port of Dreamers bit će izvedena na igralištu ispod Minčete. Nakon prošlogodišnjih uspješnica za najmlađu će se festivalsku publiku ove godine premijerno uprizoriti bajke iz dubrovačkog kraja pod nazivom Zlatno libro u koprodukciji Ljetnih igara i Kazališta Marina Držića te uz potporu zaklade Caboga Stiftung. Režiju ovog glazbeno-scenskog djela koje će biti izvedeno u Collegiumu Ragusinum potpisuje Helena Petković, a glazbu sklada Ivan Končić.

Muškatle će preživjeti sve autorice Ive Brdar drama je koja govori iz perspektive generacije koja proživljava posljedice ratova na Balkanu kojih nije bila dio, a posljedice se ogledaju u stalnim dilemama poput one „je li u redu otići?“. Koproducenti ove predstave koja u režiji Ane Tomović nastaje u sklopu EU projekta Future Epics su Heartefact fondacija i Niško narodno pozorište. U sklopu istog EU projekta nastaje i plesna predstava Zagrljaj koreografkinje Meleat Fredriksson u produkciji Vytlicke centra za izvedbene umjetnosti iz Švedske, u kojoj plesači istražuju „crni“ ili „afrički pogled“ kao način propitivanja vladajućih vrijednosti unutar zapadnog društva. Još dvije predstave koje se u sklopu EU projekta Port of Dreamers bave pitanjima migracija i iskustvima bivanja migrantom na europskom kontinentu bit će prikazane ovo ljeto u Dubrovniku. Drama Bezbojni časovi čovečanstva prema istoimenom tekstu Aleksandre Mrđen i Ivane Janošev, inspiriranom djelima Stefana Zweiga Jučerašnji svijet i Zvjezdani trenuci čovječanstva, nastala je u režiji Ivane Janošev, u koprodukciji organizacije civilnog društva Kulturanova iz Novog Sada te mađarskog Novosadskog pozorišta, a bit će izvedena u Lazaretima. Predstava Slovenskog narodnog gledališča Maribor Proslava autora Ivora Martinića u režiji Jana Krmelja bit će izvedena na taraci tvrđave Revelin. 

Festivalska će publika i ovog ljeta moći pogledati najpoznatiju tragediju velikog Williama Shakespearea Hamlet u režiji Paola Magellija, premijerno izvedenu na jubilarnim 70. Igrama, koja će se na magičnom Lovrjencu igrati od 12. do 15. kolovoza. Hamlet će i ove godine biti Frano Mašković koji je za tu ulogu, kao i sama predstava, trenutno u finalu za najveću hrvatsku medijsku nagradu Zlatni Studio.

- Dva europska projekta u kojima Igre sudjeluju kao partner i voditelj imaju obvezu podržavati multikulturalnost i mobilnost ideja uz poticanje kreativnosti s drugačijih obzora. Međuinstitucionalna suradnja poput koprodukcija sa Zagrebačkim kazalištem mladih, Kazalištem Marina Držića te Akademijom dramske umjetnosti iz Zagreba uz suradnju s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom omogućuje brzi protok kreativnih energija kao i sažimanje različitih umjetničkih iskustava i generacijskih dosega u jednu cjelinu. Ovu ću prigodu iskoristiti i za spomenuti vrijednu lokalnu suradnju s Umjetničkom školom Luke Sorkočevića, ponajviše na glazbenim majstorskim radionicama koje zadnjih nekoliko godina uspješno ostvarujemo uz potporu zaklade Caboga Stiftung, a nastavak nas očekuje u ovoj godini – kazala je intendantica Dora Ruždjak Podolski, dodajući kako se Igre vesele i povratku na svoju kultnu pozornicu po završetku radova na rekonstrukciji parka Umjetničke škole.

Naime, Igre i Umjetnička škola Luke Sorkočevića uz potporu zaklade Caboga Stiftung zajedno su organizirale glazbene majstorske radionice s istaknutim svjetskim glazbenicima: Stefanom Milenkovićem, Marijom João Pires, Krešimirom Špicerom, Krešimirom Stražancem, Aleksejem Semenenkom i Ištvanom Vargom, a ove godine ta će se suradnja proširiti na likovne te baletne radionice za učenike škole.

Ljubitelji baleta će moći opet uživati u vrhunskoj plesnoj poslastici u parku Gradac, u baletnoj gali koja donosi izbor ulomaka iz najpoznatijih bijelih baleta te plesnoj predstavi I am not scarred u koreografiji Ilje Živoja i izvedbi solista jednog od najboljih svjetskih baleta, ruskog Marijanski teatra.

Glazbeni program 71. Igara otvorit će 11. srpnja izvedba Mozartovog Requiema uz Dubrovački simfonijski orkestar i Oratorijski zbor Crkve svetog Marka s vrsnom sopranisticom Margaretom Klobučar, altisticom Martinom Gojčetom, basom Goranom Jurićem, i tenorom Rokom Radovanom, a pod ravnanjem Tomislava Fačinija na otvorenoj pozornici ispred Katedrale.

U sklopu glazbenog programa ovo ljeto festivalskoj publici će se predstaviti mnogi glazbenici i zborovi, dobitnici prestižnih međunarodnih priznanja i osvojenih natjecanja. Arturo Sandoval, jedan od najcjenjenijih svjetskih izvođača jazz trube, desetorostruki dobitnik Grammya, dobitnik Emmy nagrade, šest puta dobitnik Billboard nagrade i mnogih drugih nastupit će na taraci tvrđave Revelin. Ugledna francusko-gruzijska pijanistica Khatia Buniatishvili, dvostruka dobitnica nagrade ECHO Klassik, koja se smatra jednom od najprestižnijih nagrada u svijetu klasične glazbe nastupit će s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, a violinistica Patricia Kopatchinskaja, dobitnica mnogih nagrada među kojima je i Grammy 2018. godine za album Death and the Maiden, koja danas surađuje s vodećim orkestrima i privlači pažnju svojim neobičnim, često radikalnim nastupima, nastupit će s festivalskoj publici poznatim, talijanskim glazbenim ansamblom Il Giardino Armonico pod vodstvom Giovannija Antoninija. Ruska sopranistica Julia Lezhneva s glasom „anđeoske ljepote“ (New York Times), „čistog tona“ (Opernwelt) i „beprijekorne tehnike“ (Guardian), nastupit će zajedno s moskovskim ansamblom La Voce Strumentale čiji je osnivač Dmitry Sinkovsky. Britanski vokalni ansambl English Voices koji je nastao kao profesionalni zbor za najbolje pjevače koji su napuštali ugledne zborove u Oxfordu i Cambridgeu, na Igrama će voditi cijenjeni Marc Korovitch, trenutni dirigent Zbora Švedskog radija. Zbor je to, koji je od svog osnutka 1986. jako brzo stekao reputaciju izvanrednog ansambla po preciznosti i strasti. Michael Francis, umjetnički direktor Florida Orchestra, dirigirat će orkestrom NYO Canada, kanadskim orkestrom mladih, jednim od najinovativnijih i najkvalificiranijih orkestara za mlade u svijetu. Publici će se predstaviti i Trio Eusebius, pobjednik 16. Međunarodnog natjecanja mladih glazbenika Ferdo Livadić, kojeg čine violinistica Eva Šulić, čelistica Tonka Javorović te pijanist David Vuković, dok će klavirski duo Dalibor Cikojević i Zrinka Ivančić, u Kneževu dvoru predstaviti Papandopulovu plesnu suitu Horoskop. Nastupit će i Papandopulo kvartet kojeg čine četvorica hrvatskih saksofonista, Nikola Fabijanić, Goran Tudor, Goran Jurković i Tomislav Žužak, koji veliku važnost pridaju promicanju suvremene glazbe, osobito djela mladih hrvatskih i inozemnih autora. Publiku očekuje i koncertni nastup dubrovačkih glazbenika pod naslovom Dubrovnik na glazbenoj hridi, nastao suradnjom Igara i zaklade Caboga Stiftung, a već dobro poznati i istaknuti umjetnici mezzosopranistica Janja Vuletić i gitarist Maroje Brčić zasigurno će i ove godine oduševiti publiku u Kneževu dvoru.

U sklopu programa 71. Igara, bogatu hrvatsku folklornu plesnu i glazbenu baštinu publici će predstavljati Folklorni ansambl Linđo svojim tradicionalnim nastupima na taraci tvrđave Revelin. Popratni program donosi projekcije domaćih filmova pobjednika Pulskog filmskog festivala u ljetnom kinu Jadran, dok će atriju palače Sponza biti otvorene izložbe slikarice Ivane Selmani te Viktora Daldona.

Igre će 25. kolovoza ispred Katedrale veličanstveno zatvoriti Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije kojim će ravnati maestro Ivo Lipanović, uz nastup svjetskih opernih zvijezda, sopranistice Lane Kos i baritona Željka Lučića.

Financijski plan 71. Dubrovačkih ljetnih igara iznosi 15,7 milijuna kuna kazala je ravnateljica Ivana Medo Bogdanović, dodajući da Igre očekuje još jedna financijski stabilna godina. Ukupan program 71. Igara bit će objavljen za točno mjesec dana, odnosno 2. ožujka, kad se očekuje i početak internetske prodaje ulaznica preko festivalskih stranica www.dubrovnik-festival.hr i servisa www.ulaznice.hr. Više informacija kao i rezervacije za programe koji još uvijek nisu u prodaji prima Ured prodaje na e-mail: sales@dubrovnik-festival.hr ili tel.: 020 326 107. 

 

Dramski program

PREMIJERE


15., 16., 17. srpnja
Igralište ispod Minčete

PREMIJERA
Van sebe

Nataša Rajković, Ivan Penović redatelji
U sklopu EU projekta „Luka sanjara“

Dizajner svjetla: Elvis Butković
Kostimografkinja: Duška Nešić
Izvode: Nikša Butijer, Nataša Kopeč, Romina Tonković, Suzana Brezovec, Pavle Vrkljan

Van sebe je autorski projekt Nataše Rajković i Ivana Pejnovića,  koji je produciran u sklopu projekta Port of Dreamers, a bavi se migracijama kao neizostavnim, neprekidnim društvenim procesom te svim prostorima koje definiramo, ocrtavamo migracijom ili ostavljamo praznim svojim odlaskom. Dramaturšku okosnicu projekta čini forma već u praksi provođenih radionica za migrante, omogućujući različite izvedbene iskaze koji u satiričkoj, tragičkoj i pseudodokumentarnoj noti prokazuju sav besmisao nastojanja da se iskustvo drugog i drugačijeg kontekstualizira birokratskim rječnikom. Predstava aludira na bezvremenost bivanja migrantom, a funkcija voditelja radionice pogodna je za izlaganje različitih povijesnih okvira koji su definirali Dubrovnik kao migrantski epicentar. Apsurdnost samih kreativno-integracijskih radionica za migrante ukazuje na nemogućnost svođenja migrantskog iskustva pod zajednički nazivnik. 

Nataša Rajković, kazališna autorica i redateljica, od 2004. do 2018. umjetnička ravnateljica Kulture promjene Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu. Zajedno s redateljem Bobom Jelčićem radi u kazalištu od 1993. Njihove su kazališne predstave gostovale diljem Europe te osvojile brojne nagrade. Cijenjena je njihova produkcija u ZKM-u: S druge strane, koja je obišla sve relevantne europske festivale, poput Kunstenfestivaldesartes ili Festival Automne. Na Dubrovačkim ljetnim igrama Nataša Rajković u suradnji sa Bobom Jelčićem, ostvarila je antologijske predstave Radionica za šetanje, pričanje i izmišljanje te Allons enfants. Nataša Rajković radi kao dramaturginja, predavačica, redateljica, u različitim autorskim kombinacijama i produkcijskim kontekstima.

Ivan Penović diplomirao je dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Od 2012. godine profesionalno radi kao dramaturg na produkcijama HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, HNK Varaždin, ZKM-a, Dubrovačkih ljetnih igara i Teatra &TD.  Od 2014. godine režira predstave nastale prema vlastitim tekstovima od kojih su najpopularnije Sva lica Kim-Jong Una (A teatar), Prijeđanje vublike 148 (Ganz Novi Festival/Teatar &TD) i Flex (KunstTeatar/Umjetnička organizacija Punctum). Njegova autorska predstava Katalonac (Ruper/Teatar &TD) je na Danima satire nagrađena Posebnom nagradom za specijalno postignuće, a gostovala je na brojnim festivalima u regiji. Predstava Flex nagrađena je Nagradom hrvatskog glumišta 2019. za poseban doprinos kazališnoj umjetnosti. Od 2019. godine je umjetnički voditelj Kazališne družine KUFER.

-

25., 26., 27., 28., 29. srpnja
Otok Lokrum
Dubrovačke ljetne igre i Zagrebačko kazalište mladih
PREMIJERA
I. S. Turgenjev: Očevi i djeca

Ivan Popovski, redatelj

Redatelj i izbor glazbe: Ivan Popovski
Scenograf: Igor Vasiljev
Kostimografkinja: Doris Kristić
Dizajner svjetla: Aleksandar Čavlek

Očevi i djeca je roman ruskog književnika Ivana Sergejeviča Turgenjeva objavljen 1862. godine. Glavna tema djela je nihilizam u Ruskom Carstvu, prezentiran kroz lik Jevgenija Vasiljiča Bazarova, mladog znanstvenika kritičnog spram tradicionalnih vrijednosti. Roman je jedno od prvih ruskih djela koje je steklo veliku popularnost na Zapadu, a filozofskim i psihološkim pitanjima utjecalo je na ruske pisce, među ostalima i Dostojevskog. Radnja romana smještena je u 1859. godinu, u razdoblje kada su Rusiju potresali veliki seljački nemiri (kmetstvo je pravno ukinuto tek 1861.). Na političkoj sceni sukobljavali su se zapadnjaci (za društvene promjene po zapadnom modelu) i slavenofili (za očuvanje ruske tradicije). Istovremeno su se među pripadnicima mlade inteligencije sve više širile ideje o radikalnim društvenim promjenama i potpunom odbacivanju društvenih normi, čime su se udaljavali od starijih liberala. Roman je nebrojeno puta uspješno adaptiran za europska i hrvatska kazališta a ovo je njegovo prva inscenacija na Dubrovačkim ljetnim igrama u režiji Ivana Popovskog, makedonskog redatelja, zavidne europske karijere te u koprodukciji sa Zagrebačkim kazalištem mladih.

Ivan Popovski (r. 1969.) ugledni je makedonski redatelj koji je diplomirao na ruskoj akademiji GITIS u klasi Pjotra Fomenka te od tada intenzivno režira u ruskim kazalištima gdje je ostvario brojne uspješnice. Njegov umjetnički rad iznimno je cijenjen u Rusiji, gdje je i nagrađivan prestižnim nagradama poput Puškinovog ordena za posebne zasluge, doprinos i promicanje ruskog jezika i kulture, nagrade Zlatni vitez za najbolju dječju predstavu (Alisa s one strane ogledala) ili nagrade grada Moskve za najbolju predstavu kojom je nagrađena njegova trilogija P.S. Sanjarenja..., Absint i Četiri godišnja doba. Zapažen je i diljem Europe gdje je stvarao u Opéri de Lille, na Avignonskom festivalu i Wiener Festwochenu, a u hrvatskoj kulturnoj javnosti izuzetno je dobro odjeknula njegova režija Idiota po romanu F. M. Dostojevskog u Zagrebačkom kazalištu mladih 2012. godine dok je 10 godina prije toga na Splitskom ljetu postavio Koltesova Roberta Zucca. Dobitnik je najznačajnije ruske nagrade Zlatna maska za najbolju predstavu u cjelini u 2016. za San ljetnje noći u Kazalištu Fomenko. Na Akademiji GITIS od 2017. godine predaje opernu režiju.

-

1., 2., 3. kolovoza
Collegium Ragusinum
Dubrovačke ljetne igre i Kazalište Marina Držića
PREMIJERA
Zlatno libro, bajke iz dubrovačkog kraja

Helena Petković, redateljica
predstava za djecu i mlade

Skladatelj: Ivan Končić
Dramaturginja: Ivana Vuković
Izvode: Anđela Bulum, Glorija Šoletić, Nika Lasić, Ivana Gulin, Hrvoje Sebastijan, Zdeslav Čotić

U vremenu u kojem i dječjim životima dominira tehnologija, u kojemu su djeca sve više samo pasivni gledatelji youtube videa, u vremenu u kojem roditelji nažalost imaju sve manje vremena za pričanje i čitanje priča, izrazito je važno vratiti djecu bajkama – one ih uče moralnim vrijednostima, razvijaju koncentraciju i maštu te ih tako pripremaju da postanu budući čitatelji i buduća kazališna publika.
Predstava Zlatno libro nastaje prema odabranim bajkama iz dubrovačkog kraja koje su Aleksandra Piteša i Ivica Kipre sakupili u istoimenoj knjizi. Ove bajke pripadaju klasičnim primjerima narodnog usmenog stvaralaštva te su bogate fantazmagoričnim likovima, napetim „dramskim” situacijama u kojima se na različite načine iskušavaju i nagrađuju kvalitete protagonista, prepune su arhetipskih elemenata koji, čitani iz suvremene vizure, otvaraju prostor za duhovitu i zanimljivu teatralizaciju. Također, priče obiluju zanimljivim akustičnim slikama i elementima, što nam je, s obzirom na to da će predstava biti glazbeno-scenskog karaktera, izrazito važno. Čarolija se često unutar fabule doziva upravo korištenjem instrumenata – zvončićima, frulicama – pa će orkestar na sceni biti važan pokretač radnje i, na neki način, jedan od protagonista. U dramatizaciji će se isprepletati fabule, motivi i likovi iz različitih priča (Djevojčica iz ružmarina, Tri brata i zlatna jabuka, Vilenik) kako bi se na sceni stvorio originalan svijet, zanimljiv i privlačan najmlađoj publici.

-

20., 21., 22., 23., 24. kolovoza
Park Gradac
PREMIJERA
Festivalski dramski ansambl u suradnji s Akademijom dramske umjetnosti u Zagrebu

M. Držić: Grižula
Saša Božić, Petra Hrašćanec redatelji
U sklopu EU projekta „Future Epics“

Scenografija i kostimografija: Zdravka Ivandija - Kirigin
Igraju: Ozren Grabarić, Nataša Dangubić, Perica Martinović, Branimir Vidić, Boris Barukčić i studenti glume i plesa ADU

Grižula Marina Držića, komedija je koja  samo dijelom pripada pastoralnoj tradiciji, ponajprije po jednoj skupini mitoloških likova i zapletu u tom dijelu priče. Ono pak što je Držić otpočeo u Tireni – ulazak oštroumnih dubrovačkih vlaha u arkadijski svijet – u Grižuli je postalo pravilo. Redateljski koncept aktivira prostor Grižule kao prostor zarobljenosti, on ne pruža utočište onima koji teže za skladom, čistoćom i ljepotom, nego postaje mjesto nespokoja i opreza – vile se boje Kupida, Plakir se boji vila, Gruba se boji da će baš tu izgubiti Dragića, Dragić u tom prostoru gubi sebe, Omakala bježeći od jednoga zla upada u drugo, Grižula biva ismijan i zasužnjen.
Za Grižulu je posebno bitna igra zaljubljenih parova, nalik onoj iz Sna ljetne noći. Ovu igru zaljubljenih parova koji se traže u začaranom krugu, a koju ćemo naći i u proljetnim igrama i u komedijama, Držić je protkao mišlju koju kao moralnu pouku i opomenu upućuje svojoj publici: kad obični ljudi prijeđu granice koje su im kao ljudima određene i dođu u dodir s nadnaravnim vilinskim svijetom, oni postaju komični i žrtve nemira i nesporazuma. Kombinirajući konvencionalne motive karakteristične za mitološko-alegorijsku dramu, rasterećujući likove vlaha karikaturalnih crta i gruboga humora, individualizirajući ih, uplećući u dramsku fabulu teme iz dubrovačke stvarnosti, kritički se relacionirajući spram nje, Držić je Grižulu opskrbio smislovima koja djela slične generičke pripadnosti nemaju. Parodirajući temu idiličnog svijeta u kojem nobili pastiri vječno tragaju za vilama, kroz tri naoko sporedne »nevilinske« priče oblikovao je misao o neskladu između žuđenoga i mogućega, ideala i stvarnosti, onoga što želimo i što možemo dobiti, pokazujući da se sreća ne nalazi u arkadijskom imaginariju i traganju za »vilom« (žuđena vrijednost), nego u stvarnosti koju živimo. Stoga aktualnost Grižule nije u alegorijskoj glorifikaciji braka, nego u implicitnoj priči o ljubavi koju ne treba tražiti onkraj poznatog i dostupnog. Ta vječita ljudska potraga za ljubavlju u novom čitanju Saše Božića i Petre Hrašćanec bit će iščitana kao studija lokalnog mentaliteta, te će kroz nju biti protkani motivi dubrovačkih narodnih napjeva, pjesama i plesova.
Posebnost projekta je da osim značajnih imena hrvatskog kazališta u njemu sudjeluju studenti glume završnih godina Akademije , koji će proći kroz proces radionica/audicije te kroz rad sa glumcima i redateljima svladati jezik Držićevih djela te se upoznati sa širom slikom dubrovačke starije književnosti.

Saša Božić hrvatski je kazališni redatelj i dramaturg prisutan u polju europskog suvremenog plesa. Radovi Saše Božića rijetko se uklapaju u kategoriju koreografije ili režije. Njegova karakteristična kombinacija pokreta, vizualnih slika i teksta prati transformacije između vlastitih multidisciplinarnih uloga koreografa, redatelja i dramaturga. Trenutačno su njegovi projekti predstavljeni i praizvedeni u Teatru &TD u Zagrebu, Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, Zagrebačkom kazalištu mladih, Dubrovačkim ljetnim igrama, Splitskom ljetu, GDK Gavella u Hrvatskoj, te u Kaaitheatreu (Belgija), Hebbel am Ufer (Njemačka), Pact Zollverein (Njemačka), Gessnerallee (Švicarska). Od 2008. vodi umjetničku organizaciju de facto. Docent je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.

Petra Hrašćanec djeluje u polju izvedbenih umjetnosti kao plesačica, koreografkinja i pedagoginja. Primarno polje njezinog interesa i školovanja je suvremeni ples, a njezine radove karakterizira istraživanje tijela kao realiteta izvedbe kroz različite medije. Kao izvođačica, osim u autorskim djelima, djeluje kao vanjska članica WEE COMPANY bazirane u Norveškoj, koreografa Francesca Scavette. Koreografski svoje radove ostvaruje preko umjetničke organizacije 21:21 (gdje je jedna od umjetničkih voditeljica) ili partnerske organizacije de facto u suradnji sa hrvatskim institucijama (Kazalište &TD, Zagrebačko kazalište mladih, Pogon Jedinstvo, Zagrebački plesni centar). Od 2013. godine kao predavačica i mentorica vodi kolegij Suvremena plesna tehnika na Odsjeku plesa pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Od 2009. umjetnička je ravnateljica festivala sola Monoplay u Zadru.

Radovi Petre Hrašćanec i Saše Božića predstavljeni su na renomiranim europskim plesnim festivalima i u kazališnim institucijama, poput: Rencontres Choreographiques Internationales de Seine-Saint-Denis, Pariz, Impulstanz u Beču,  UOVO festival u Milanu, Plesnom centru La Jette u Bruxellesu, Les Subsistances u Lyonu, Theatre de la Bastille u Parizu, između ostalih.

 

Gostovanja

13. srpnja
Lazareti
Novosadsko pozorište / Újvidéki Színház i Kulturanova (Novi Sad, Srbija)
Bezbojni Časovi čovečanstva

prema istoimenom tekstu Aleksandre Mrđen i Ivane Janošev, inspirirano djelima Stefana Zweiga Jučerašnji svijet i Zvjezdani trenuci čovječanstva
Ivana Janošev, redateljica
U sklopu EU projekta „Luka sanjara“

Redateljica: Ivana Janošev
Dramaturgija: Aleksandra Mrđen
Izvode: Uroš Mladenović, Danilo Milovanoić, Daniel Huszta

Stefan Zweig je pisac koji piše o čovječanstvu. Inspiriran njime, njegovim zapažanjima, njegovim odnosom prema svijetu, nastaje tekst ove produkcije. Kao umjetnicima, naš zadatak je da osjetimo čovječanstvo, probamo ga razumijeti i možda ga pomiriti ili na trenutak osvijestiti. Tema ove predstave je čovječanstvo, a ideja je da je ovo jedan od posljednjih poziva da se prizovemo svijesti i probudimo suosjećanje prema drugima, suosjećanje prema sebi i prema čitavoj planeti, prije nego što sve nestane. Ono po čemu se naš kut gledanja na svijet razlikuje od Zweigovog je osjećaj da nam vrijeme sve brže i brže nestaje. Cijela planeta je i figurativno i doslovno u plamenu, a čini se kako nitko ne radi ništa po tom pitanju. Posebna je pažnja posvećena pokretu, naglašavajući ideju stalnog kretanja migranata, puta koji prolaze, trčanja, predstava pronalazi zanimljive načine da tu emociju prenese pokretom i poetično predstavi neprestano ljudsko kretanje.

Ivana Janošev, diplomirala i magistrirala režiju na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, u klasi Nikite Milivojvića i Borisa Liješevića. 2014. godine je režirala studentski film Orman po pripovjetki Guya de Maupassanta. Iste godine je režirala predstavu Sladoled po tekstu Mire Gavrana u Pozorišu mladih. 2015. snimila je dokumentarni film Mrtvi kapital za koji je dobila nagradu na festivalu Artorium u Slovačkoj i posebnu nagradu na Mikrofaf festivalu 2018. godine. 2016. je diplomirala sa predstavom Kraj igre Samuela Becketta. 2017. godine režirala je monodramu Ana po motivima Ane Karenjine (Pozorište mladih) i predstavu Sivi vrtovi (kamerna scena Srpskog narodnog pozorišta). Na Festivalu monodrame za decu Zmajeve dečije igre dobila je nagradu za originalni napisani tekst.

Aleksandra Mrđen, diplomirala je dramaturgiju na Akademiji umetnosti u Novom Sadu i književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Tijekom studija jedna je od osnivača akademskog pozorišta Promena pri Akademiji umetnosti, a u 2016. je samostalno vodila to kazalište. Sudjeluje u dvogodišnjem Tempus projektu kao autorica scenarija za kratkometražni igrani film Odraz. 2015. bila je asistentica dramaturga na predstavi Dekameron Ane Đorđević. Od 2015.  je asistent produkcije i organizator predstave Za šta biste dali svoj život? Harisa Pašovića. 2015. i 2016. radi kao kao kritičarka predstava Sterijinog pozorja i  filmova prikazanih na Martovskom festivalu (Beogradski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma). Od 2019. je organizator festivala Synergy Novosadskog pozorišta - Újvidéki Színház.

Organizacija Kulturanova je nevladina, neprofitna organizacija osnovana radi popularizacije i afirmacije duha umjetnosti i kulture. Organizacija je osnovana u svibnju 2001. godine u Novom Sadu. Svoj rad fokusira na razvoj urbane kulture mladih i podizanju svijesti o relevantnim pitanjima u društvu, s vizijom izgradnje kreativnog prostora za omladinu Novog Sada i regije.

Novosadsko pozorište - Újvidéki Színház nastalo je 1974. godine s namjerom da pomogne u očuvanju kulturnog identiteta Mađara u Vojvodini, no s vremenom je ovo kazalište uspjelo postati, ne samo mjesto okupljanja uglednih mađarskih umjetnika, već prevazići svoj manjinski okvir i postati jedna od relevantnijih kazališnih adresa u Srbiji i regiji. Sudjeluju na svim srpskim i nizu regionalnih festivala, od Sterijinog pozorja i Bitefa do festivala u Ohridu, Kopru, Skopju, Podgorici, Sarajevu, Temišvaru i drugima. 2017. godine, prema ideji direktora Valentina Vencela, Novosadsko pozorište pokreće festival jezičkih manjina svijeta Synergy.

-

14. srpnja
Taraca tvrđave Revelin
Slovensko narodno gledališče Maribor, Slovenija
Ivor Martinić: Proslava

Jan Krmelj, redatelj
U sklopu EU projekta „Luka sanjara“

Dramaturgija: Vili Ravnjak, Ivor Martinić
Scenografija: Jan Krmelj
U suradnji s glumcima SNG Maribor i sudionicima radionice na temu migracija u Mariboru

Ugledna slovenska političarka zbog nesmotrene izjave o migrantima dobiva naređenje iz EU kako mora organizirati humanitarno umjetničku večeru kako bi izgladila svoj antiimigracijski imidž. Njezin konzervativni politički tim radi na programu večeri, te se kroz proces pripreme umjetničkog programa preklapaju osobne ispovijesti migranata i europski birokratski politički diskurs. Kroz ovu pomaknutu satiru bavimo se samim načinima prezentacije ovog problema, te različitim diskursima koji ga opisuju. Glavno pitanje koje postavljamo jest: koji je najprimjereniji način na koji jezikom možemo obuhvatiti svu kompleksnost migracijskog pitanja na području EU.
Ivor Martinić dramaturgiju je diplomirao na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Od 2006. profesionalno radi kao dramaturg na produkcijama u ZKM-u, HNK-u Zagreb, Dječjem kazalištu Dubrava, kazalištu Mala scena, Teatru &TD, na Eurokazu i na Riječkim ljetnim noćima. Kao dramatičar debitira 2009. godine dramom Ovdje piše naslov drame o Anti u režiji Ivice Šimića i izvedbi Gradskog kazališta mladih, Split. Ista drama postavljena je u Engleskoj, Srbiji i Belgiji. Belgijska produkcija drame u režiji Jerôme Nayera igrala je u off programu prestižnog avignonskog festivala 2013. godine. Drama o Mirjani i ovima oko nje njegova je najpoznatija drama praizvedena 2010. u Jugoslavenskom dramskom kazalištu u režiji Ive Milošević. Naslovnu ulogu odigrala je legendarna srpska glumica Mirjana Karanović. Predstava je doživjela veliki broj izvedbi, brojna gostovanja te je osvojila desetak festivalskih nagrada. U Hrvatskoj je drama premijerno izvedena u listopadu 2010. kao prva dramska premijera kojom je otvorena jubilarna 150. sezona Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Godine 2011. praizvedena je njegova drama Moj sin samo malo sporije hoda u režiji Janusza Kice i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih. Premijerom drame u sklopu Međunarodnog festivala dramatike Europa + Amerika u Buenos Airesu započinje njegov proboj na španjolsko govorno područje. Od 2016. godine živi u Barceloni gdje nastavlja uspješnu spisateljsku karijeru. 2019. godine uspješno je praizvedena njegova drama Dobro je dok umiremo po redu u režiji Aleksandra Švabića i produkciji ZKM-a. Iste godine praizvedena je i njegova drama Bilo bi šteta da biljke krepaju s kojom započinje novu fazu stvaralaštva. Dramu postavlja samostalno, te se prvi put pojavljuje na pozornici u interakciji sa glumcima. Njegove drame prevedene su na više od dvadeset jezika, a neki od prijevoda su i objavljeni.

Jan Krmelj mladi je slovenski redatelj, scenograf i pisac. Diplomirao je kazališnu režiju na Akademiji za kazalište, radio, film i televiziju u Ljubljani. U zadnje dvije godine režirao je predstave Nasprotje stvari, Grenki sadeži pravice Milana Jesiha u Slovenskom narodnom gledališču u Ljubljani te druge.

Slovensko narodno gledališče Maribor od svog osnutka 1919. godine ima nemjerljivu kulturnu važnost i utjecaj u svojoj sredini. Radi na razvijanju i očuvanju slovenskog nacionalnog idenititeta, kao i zajedničke europske kulturne baštine u području izvedbenih umjetnosti. U svojih sto godina postojanja mariborsko kazalište je urezalo neizbrisiv trag na svoj grad i širu regiju. Danas je Slovensko narodno gledališče Maribor najveće i jedno od najvažnijih kulturno-umjetničkih institucija u Sloveniji, a sastoji se od Drame, Opere, Baleta i međunarodnog kazališnog festivala Borštnikovo srečanje. Kazlište uobičajeno prikaže 13 premijernih produkcija godišnje (7 dramskih, 4 operne i 2 baletne) na 5 pozornica, simfonijski koncertni ciklus te mnoge druge glazbene programe i prigodna događanja.

-

17. kolovoza
Taraca tvrđave Revelin
Heartefact fondacija i Niško narodno pozorište
Iva Brdar: Muškatle će preživeti sve

Ana Tomović, redateljica
U sklopu EU projekta „Future Epics“

Kostimografkinja: Momirka Bailović
Izbor glazbe: Ana Tomović

Drama govori iz perspektive generacije koja proživljava posljedice ratova i previranja na Balkanu - kojih nije bila dio. Posljedice se ogledaju u stalnim dilemama: je li u redu otići, naći nešto što mi zaista pripada, nešto moje, a ne nametnuto; i u nekoj prešutnoj, podrazumijevanoj grižnji savjesti: ne smijem otići, nešto me vuče nazad, nešto neriješeno, nedorečeno, neki tuđi dug. Autorica preko katova jedne zgrade i likova koji ih nastanjuju, simbolično predstavlja slojeve društva, ali i različite prepreke koje možda zaista postoje, ali možda ih ipak mi sami percipiramo kao takve. Smišljamo izgovore kako se ne bi popeli na posljednji kat i pogledali dolje. Predstava je most između tuđih sukoba i naših upornih pokušaja da ih razriješimo, i prevazilaženja tih pokušaja i pronalaženja nečeg novog.
Muškatle mogu preživeti sve daje zapravo presjek situacije u društvu kroz jednu obiteljsku priču, kroz katove jedne zgrade i njihove stanovnike i hortikulturne dekoracije na hodniku. Tko su ljudi koji odlaze, a tko su oni koji ostaju? Kako izgledaju životi i jednih i drugih? Što nosi odlazak, a šta ostanak sa sobom? Kako se borimo sa našim okruženjem i da li izbjegavanje suočavanja samo dovodi do implozije. To je priča i o stigmi, o avionima, o ljubavi, o lošoj poeziji, ali ipak poeziji. 

Ana Tomović, rođena je 1979. u Beogradu, diplomirala je pozorišnu i radio režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu u klasi prof. Egona Savina i Dušana Petrovića. Njezine predstave su gostovale na značajnim međunarodnim i regionalnim festivalima: BITEF, MESS, ”Nova evropska drama”, ”Forum mladih europskih reditelja”, u kazalištu”La Mama” u New Yorku, Sterijino pozorje, ”Borštnikovo srečanje” u Mariboru. Sudjelovala je  na Internacionalnom forumu mladih kazališnih umjetnika pri "Theatertreffen" festivalu u Berlinu 2006. Suradnica je na scenariju za film Ničije dete (2014.) redatelja Vuka Rašumovića koji je osvojio preko 30 međunarodnih nagrada. Od 1998. do 2005. je radila na BITEF-u u redakciji Biltena festivala.

Heartefact fondacija podržava, potiče i zalaže se za suvremeno i angažirano kulturno i umjetničko stvaralaštvo. Zagovara nove modele produkcije, regionalne suradnje i alternativnih oblika obrazovanja. U sklopu programa produkcije, Heartefact stvara prostor za umjetničku komunikaciju o brojnim društvenim pitanjima. Kroz promjenu postojeće umjetničke i kulturne prakse u regiji, Heartefact podržava umjetnice i umjetnike koji imaju znanje i želju da kritički reflektiraju društvo oko sebe.

Narodno pozorište u Nišu smješteno na Sinđelićevom trgu u Nišu, Srbiji. Repertoar je i pored klasičnih djela, otvoren za djela modernih autora, kako stranih tako i domaćih. Predstave ovog kazališta tri puta su sudjelovale u službenoj konkurenciji na prestižnom festivalu MESS, pet puta u službenoj konkurenciji na Sterijinom pozorju i jednom na BITEF-u. U veljači 2008. godine kazalište je primilo Statuetu Joakim Vujić za izuzetan doprinos razvoju kazališne umjetnosti Srbije.

-

18. kolovoza
Lazareti
Vytlicke – centar za izvedbene umjetnosti (Tanum, Švedska)
Zagrljaj

Koreografija: Meleat Fredriksson
Izvođači: Meleat Fredriksson, Adam Seid Tahir i Lydia Östberg Diakité
U sklopu EU projekta „Future Epics“

U plesnoj predstavi Zagrljaj Meleat Fredriksson, Adam Seid Tahir i Lydia Östberg Diakité istražuju „crni“ ili „afrički“ pogled kao način propitivanja vladajućih vrijednosti unutar zapadnog društva, kao i zahtjev koji nam se postavlja da ih potvrdimo. U Zagrljaju bivamo suočeni s bjelačkim pogledom ispunjenim binarnim odnosima: crno / bijelo, dobro / loše, civilizirano / divljak, mi / oni - što ako postoji afrički pogled? A što ako je afrički pogled  ispunjen mnoštvom, ljestvicama nijansi, kontradikcijama, iskustvima i toplinom? Zagrljaj nas vodi u prostore u kojima je pojam gledanja usmjeren istovremeno prema unutra i prema van.

Meleat Fredriksson je plesačica i koreografkinja, školovana u Danskoj nacionalnoj školi za izvedbene umjetnosti u Kopenhagenu. Od diplomiranja 2015. godine bila je članica danseateliera, kolektiva od 11 plesnih umjetnika. Njezin rad najčešće naglasak stavlja na improvizaciju i ritam. Trenutno istražuje koliko njeno afričko porijeklo utječe na njezin umjetnički izričaj. Njeni radovi su izvedeni u Norveškoj, Danskoj, Švedskoj i Hong Kongu.

Vitlycke centar za izvedbene umjetnosti mjesto je za istraživanje i kreaciju, trening i edukaciju. Nezavisna su organizacija, osnovana s ciljem pružanja inspirirajućeg mjesta za izvedbene umjetnosti. Osnovao ga je međunarodno ugledni koreograf, plesač i pedagog Francesco Scavetta. Aktivnosti Centra uključuju rezidencije, izvedbe, razgovore, radionice za profesionalne plesače, majstorske radionice za amaterske plesače, koncerte i druge glazbene programe, projekcije filmova i seminare. Vitlycke kreira posebne programe za mladu publiku te organizira Međunarodni biennale izvedbenih umjetnosti.

Reprize

12., 13., 14., 15. kolovoza
Tvrđava Lovrjenac
Festivalski dramski ansambl
W. Shakespeare: Hamlet

Paolo Magelli, redatelj

Premijera održana 27. srpnja 2019. na 70. Dubrovačkim ljetnim igrama

Paolo Magelli rođen je Pratu, u samome srcu Toscane, gdje je kao mlad redatelj surađivao s Giorgiom Strehlerom u Tetro Metastasio, a krajem 1960-ih je osnovao Teatro Studio pri istome kazalištu, kojega su članovi bili Roberto Benigni, Pamela Villoresi, Saverio Marconi, Francesco Nuti, Marcello Bartoli i još mnogi danas poznati glumci i redatelji. U Hrvatskoj se Magelli prvi put pojavio 1974. godine gostujući na Dubrovačkim ljetnim igrama s Machiavellijevom Mandragolom beogradskoga Narodnog pozorišta. Velik uspjeh postigle su njegove redateljske interpretacije Euripidovih Feničanki, Elektre i Helene, komedija nepoznatog makarskog autora iz 18. stoljeća Buzdo, kao i komedije Marina Držića Dundo Maroje i Grižula na Dubrovačkim ljetnim igrama. Od 2000-te godine surađuje s Palestinskim narodnim kazalištem u Ramallahu te izraelskim kazalištima u Tel Avivu, Akkou i Haifi. Od 2010. najveći dio vremena provodi u rodnome Pratu, gdje je do 2016. bio intendant Teatro Metastasio Stabile della Toscana. Dobitnik je značajnih inozemnih i domaćih kazališnih nagrada i priznanja; među ostalim, kao najnagrađivaniji pojedinačni umjetnik sarajevskoga MESS-a, 2011. je dobio Zlatni lovor-vijenac MESS-a za doprinos umjetnosti kazališta, dobitnik je nekoliko Sterijinih nagrada, Nagrade hrvatskog glumišta i dr. Kontinuirano režira diljem svijeta te je postavio više od 170 kazališnih predstava na pozornicama u Njemačkoj, Italiji, Mađarskoj, Venezueli, Meksiku, Švicarskoj, Kolumbiji, Belgiji, Makedoniji, Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori, Izraelu, Palestini, Rumunjskoj, Indiji itd.

 


dubrovniknet team



Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme
casablanca
KULTURA
0      13|02|20 u 17:26
Kultna Casablanca za Valentinovo u Visiji
Christiano_Pambianchi
KULTURA
0      13|02|20 u 14:58
Dvije fatalne ljubavi Cristiana Pambianchia
sveti_tripun_naslovna
KULTURA
0      09|02|20 u 15:55
FOTO/VIDEO: Mnogi Dubrovčani u Kotoru u procesiji Sv. Tripuna
libro_sv_vlaha
KULTURA
0      07|02|20 u 20:27
"Libro svetog Vlaha" sutra u Lazaretima
lindjo_naslovna
KULTURA
0      07|02|20 u 20:01
FOTO: NAKON DUGIH 40 GODINA Linđo predstavio nosač zvuka "Poslušajte ljudi glas ovoga"

DubrovnikTV.net












Kolumne







 

dubrovniktv.net


facebook  twitter  YouTube  YouTube