VIJESTI
09.02.2015 u 19:53

Goran Hrnić: nitko od nas ne zna gdje je nestao novac kojega su plaćale agencije...

Što možemo očekivati od nadolazeće turističke sezone, zašto agencije odbijaju plaćati zaustavljanje na Pilama i tako puniti gradski proračun, ostvaruju li agencije veliki profit kojega "sebično" zadržavaju za sebe, znaju li kamo je svih godina dok su plaćali taksu zasutavljanja na Pilama odlazio novac i u što je utrošen - neka su od pitanja na koja nam je odgovorio predsjednik Uprave "Gulliver travel-a", Goran Hrnić, s ponosom najavljujući i skoro otvaranje njihovog ureda u Vukovaru.


komentara  3

Za početak, kakva su očekivanja za sezonu koja je pred nama?

- Moram kazati da mi u Gulliveru s nestrpljenjem i velikim zadovoljstvom očekujemo nadolazeću sezonu, jer će ona značiti i neke nove izazove u poslovanju, a jedan od njih je svakako i početak suradnje Thomson Criuses i Dubrovnika, kao nove luke ukrcaja/iskrcaja za putnike na kružnim putovanjima broda Thomson Celebration.

Ovdje naglašavam ulogu Dubrovnika, a ne samo Gullivera, jer se cijela operacija zasniva na aktivnom uključivanju niza čimbenika dubrovačke turističke priče, počevši od zračne luke kroz koju će tijekom sezone proći cca 30000 putnika u dolasku i odlasku, zatim operacija u samoj gruškoj luci, hotela, koji će dobar dio gostiju opslužiti u sklopu „pre i post cruise“ aranžmana, autobusera, gradskih vodiča, pa sve do studenata koje ćemo angažirati kao dodatni servis dobrodošlice svakog četvrtka od svibnja do listopada.

Pored navedenog očekuje nas i niz novih projekata, izletničkih programa, tura, na cijelom području našeg djelovanja, od Dubrovnika do Umaga, a s posebnim zadovoljstvom i ponosom najavljujem i otvaranje našeg ureda u Vukovaru, čiji će fokus na početku biti operacije s brodovim na riječnim putovanjima po Dunavu, a u najbližoj budućnosti i širenje ponude na područje cijele Slavonije i Baranje.

Nedavno je donesena nepravomoćna presuda dubrovačkog Trgovačkog suda u korist agencija koje su odbile plaćati zaustavljanje svojih autobusa na Pilama. Vratimo na početak, zbog čega su agencije odbile plaćati zaustavljanje na Pilama?

- Ovu temu očito ne možemo zaobići, ali ovom prigodom se moram zahvaliti na pitanju, obzirom da se u javnosti dobrim dijelom stvara pogrešna percepcija cijelog slučaja, dijelom zbog neinformiranosti medija, a dobrim dijelom i zbog poruka koje stižu iz tabora bivšeg gradonačelnika. Odmah ću naglasiti da ni na koji način svojim osvrtima ne želim „cipelariti“ bivšeg gradonačelnika, dosta je njemu i njegovih problema, ali zbog objektivnosti, moram iznijeti i neke činjenice.

Dakle, prva činjenica je da agencije nisu tužile Grad, odnosno Sanitat, već obrnuto. Naime, temeljem naputka gradonačelnika, čiju smo zakonitost osporavali i osporili, ispostavljani su nam računi za zaustavljanje/parkiranje, a mi smo ih iz prethodno navedenog razloga vratili pošiljatelju, Sanitat d.o.o. Sanitat je potom agencijama poslao prijedloge za ovrhu, na koju su ove u zakonom predviđenoj proceduri i roku protestirale. Predmet je potom završio na Općinskom sudu, koji se proglasio nenadležnim i slijedom toga na Trgovačkom sudu, koji je donio predmetnu odluku i to ne jednu, nego sedam presuda. Tužba Sanitata se odnosi na račune iz 2013. godine, a po pravomoćnosti će biti primjenjiva i na period koji uključuje i 2010., 2011. i 2012.

Ukratko, Grad je agencijama odredio naknadu za ukrcaj/iskrcaj gostiju na Pilama i u zoni obuhvata ..., a sve u iznosima koji su daleko premašili one koje smo mi u ranijim godinama plaćali.

Ovdje bih htio upozoriti na jos jednu neistinu kojom se služi bivši gradonačelnik, a to je činjenica da je teror s naplatama krenuo 2007. godine, a ne kako se navodi, da su agencije bez pogovora to plaćale 10 godina. Istina je da smo mi i onda protestirali i to vrlo burno, ali je na kraju prevladao razum i dogovorili smo se o modelu koji nikoga nije ugrožavao.

Iskreno, nitko od nas ne zna gdje je taj novac završio, jer je argumenat ondašnje gradske vlasti bio da će se novac usmjeriti u uređenje platoa Pila i pristupnih prometnica, da bi na kraju završilo onim sto je i bio krajnji cilj nameta, krpanjem nekih drugih proračunskih rupa.

Javnosti se nameće stav da agencije odbijaju punjenje gradskog proračuna koji je u službi građana. Što bi agencijama bio pristupačan model plaćanja takse za zaustavljanje na Pilama?

- Odgovor na ovo pitanje je dijelom sadržan i u prethodnom odgovoru, ali dodao bih da smo mi i dalje spremni na dogovor, unatoč presudi koja će nam dati za pravo. Dokaz tome je i naš prijedlog od 21.01.2014. prethodno usuglašen s predsjednikom Gradskog vijeća i poslan gradonačelniku na očitovanje, koje je na kraju bilo negativno. Tada sam osobno optužen za opstrukciju dogovora na način da je jedan od naših pokušaja završen napuštanjem sastanka, a objašnjenje iz ureda gradonačelnika je glasilo da je cijela priča igrokaz Gorana Hrnića u režiji stranke s kojom je u to vrijeme sklopljena intresno-koruptivna koalicija licemjerno nazvana „Dubrovački dogovor“.

Neovisno o tome, mi i dalje ostajemo pri svojim stavovima i željom za dogovorom, ali prethodno želimo ukazati na neke činjenice, ako treba i brojkama, na koje se neki uporno pozivaju. Primjerice, u 2013. godini, Dubrovnik je posjetilo oko milijun putnika s brodova na kružnim putovanjima, 2014. nešto manje. Od tog broja, ovisno o kompaniji, agencijske usluge koristi između 30 i 40 posto gostiju, što čini nekih 400.000 osoba.

Kad uzmemo u obzir da dio njih, a to je nekih 20% ili 80.000 osoba bukira izlete koje ne dodiruju Grad, već odlaze u Konavle, Primorje, Ston, Elafite, Medjugorje, ... ispada da na Pile dolazi njih 320 tisuća, što je otprilike 1/3 ukupnog broja gostiju. Dakle, gradska uprava želi da ona trećina koja je već „ostavila“ neki novac u Gradu, od čega prihod dijele, abecednim redom, agencije, autobuseri, država kroz PDV, muzeji, ugostitelji..., bude penalizirana za svih milijun putnika. Mi se pitamo što je s preostalih 680 tisuća gostiju koji u Grad dolaze pješice, taksijem i gradskim prijevozom?

Ako govorimo o stvaranju prometnih gužvi, nameće se pitanje: „za prijevoz 40 osoba od Gruža do Pila potreban je jedan autobus ili petnaestak osobnih vozila, taksija i sl. Duljina jednog turističkog autobusa je 12 metara, a duljina osobnog vozila je 4 metra, što pomnoženo s 15 daje 60 metara u što nije uračunat razmak između svakog vozila, dođemo do autobusa od 12 metara s jedne strane i kolone od 100 metara s druge strane. Pametnome dosta!

Stav agencija je da je legitimno da Grad od gostiju s kruzera ostvaruje određena sredstva, ali od svih milijun gostiju, a ne samo od onih koji koriste agencijske usluge. To je vjerojatno, uz određena zakonska rješenja, moguće uprihodovati od kompanija, a mi smo u tom slučaju spremni pružiti svu tehničku podršku. Također smo voljni dodatno dogovoriti i neku razumnu naknadu u vidu vinjeta i sl. uz uvjet da tako prikupljena sredstva budu usmjerena u poboljšanje usluge i stvaranja humanijih uvjeta, kako za turiste, tako i za građane Dubrovnika.

Koliko autobusa, primjerice, Gulliver ima ljeti dnevno na Pilama?

- Broj autobusa varira ovisno o broju uplovljavanja i moram reći da agencije međusobno odlično surađuju, unatoč tome što smo na tržištu konkurenti. Ako je cilj smanjenje gužvi, mislim da je nužan preduvjet optimalno urediti raspored i broj uplovljavanja stimulirajući kompanije da dolaze u dane kad je inače manji pritisak na Grad, stimulirati dulje boravke brodova u luci, što samim gostima daje mogućnost planirati vrijeme i način odlaska u Grad, a to bi rezultiralo povećanjem prosječne potrošnje ove kategorije turista. Već sam spomenuo benefite koje Dubrovnik ima od brodova koji tu noće ili imaju operaciju ukrcaja/iskrcaja.

Mogu li agencije povećati cijenu svojih usluga kada im poraste, primjerice, trošak zaustavljanja na Pilama, naime, mogu li ga pravdati budući da se ne stvara nikakva dodatna vrijednost koju bi putnici trebali platiti?

- Ako bi se ostvarile pretpostavke iz mog ranijeg odgovora na način da se cruise kompanijama odredi pristojba za sve putnike, te da se s agencijama dogovori način plaćanja kako je to usuglašeno u siječnju 2014. mislim da bi „vuk bio sit, a ovce na broju“. Naglasit ću da mi nikako ne možemo podnijeti namete kao da živimo u dvije države. Mi se ponašamo i poslujemo prema zakonima Republike Hrvatske, plaćamo poreze koji su tim zakonima određeni. Insinuacije o astronomskim profitima koje agencije ostvaruju ne želim komentirati, a rezultati našeg poslovanja su javno dostupni.

Mi uredno podmirujemo svoje obveze, nikad nismo ni tražili ni dobili oprost dugovanja po osnovi bilo kakvih obveza. Dodatno želim napomenuti da „ugroženu“ populaciju Dubrovnika čini i petstotinjak zaposlenika dubrovačkih agencija, dvjestotinjak gradskih vodiča, stotinjak autobusera, taksista, ugostitelja i njihovih obitelji. Logično je i da svima nama ponekad ne odgovaraju gužve u Gradu, ali od toga živimo. Ponavljam, nikome od nas nije ni na kraj pameti kršiti zakone i odbijati punjenje proračuna. Zakoni ove države su točno odredili koje su naše obveze i mi se toga pridržavamo, a prihvaćanje bilo kavih dodatnih nameta preko naših leđa ugrozilo bi egzistenciju svih ranije spomenutih.

Ako netko svojim političkim djelovanjem može oživjeti ideju neke nove Dubrovačke Republike, ja ću je prvi podržati i sa zadovoljstvom plaćati poreze istoj. Ali pod uvjetom da se knez bira na mjesec dana.


Lidija CRNČEVIĆ



Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net












Kolumne







 

dubrovniktv.net


facebook  twitter  YouTube  YouTube