LIFESTYLE
11.08.2019 u 10:58

PREDSTAVLJAMO
Doselio je na Pelješac i osvojio svijet vinima Križ

Ljudi često ne vide mogućnosti koje im se pružaju, ili zbog teško ostvarivih vlastitih ciljeva unutar obitelji, odustaju i sreću traže u gradskim sredinama. Obrazovanje i gradski život su odlični za mlade jer tako šire svijest o sebi i okolini. Sjajno bi  bilo kad bi se veći dio njih vratio i razvijao svoj kraj, kaže Denis Bogoević Marušić, koji se iz rodnog Splita, zajedno s ocem preselio u Prizdrinu na Pelješcu, gdje su zajedno pokrenuli proizvodnju biodinamičkih vina. Od jednog malog vinograda danas su došli do 3 hektra zemlje pod lozom, a njihova vina prodaju se ponajviše u inozemstvu pod imenom Križ. Upoznajte Denisa.


komentara  0

Prizdrina je malo mjesto na Pelješcu u Donjoj Bandi, a spada pod Općinu Orebić. Denisov otac, nakon odlaska u mirovinu, vratio se u svoje rodno mjesto, a par godina kasnije pridružio mu se i sin. Sad već kuća ima i nevjestu i pomladak. No zašto je mladić koji je 30 godina živio u Splitu, odlučio ostaviti sve i doći u malo pelješko mjesto?

- Završio sam za brodostrojara, ali brod nije bio moj izbor nakon završene škole. Radio sam razne poslove. Ništa vezano uz vinarstvo. Iskreno nisam ni danas siguran zašto, ali odluka je bila samo moja. Možda me je najviše privukao taj osjećaj slobode i priroda koja je ovdje savršena. Želja mi je bila da se bavim vinogradarstvom i vinarstvom isključivo kroz ekološki uzgoj. Imao sam jasan cilj, koji se vremenom nadograđivao. Otac je stara škola vinogradara i neke njegove vještine su mi bile ključne u početku. Ukratko, bez njegove pomoći sve bi ovo bilo teško ostvarivo. Proizvodnja vina je obiteljski posao. On mi je pomogao i radom i savjetom. Vinogradarstvo je oduvijek bilo bitna djelatnost u našoj obitelji, kao i na cijelom Pelješcu.

Kad je Denis došao u Prizdrinu zatekao je stare vinograde od kojih je jedva nešto loza bilo iskoristivo za proizvodnju vina. Trebalo je i obnoviti staru kuću, urediti podrum, a radovi na tome još nisu završili. Posla je bilo puno, ali on i otac nisu odustajali. Prvo su zasadili jedan vinograd od pola hektara, nakon nekoliko godina drugi vinograd i danas imaju gotovo tri hektra.

- Najveći vinograd obrađujemo ručno, okopavamo ga motikom, a nalazi se na brdu Križ po kojem smo nazvali vinariju. Posadili smo 1 hektar grka što nas posebno veseli. Ljubitelji smo prirodnih, maceriranih bijelih vina, a Grk je idealan za takav način proizvodnje. Strašću, voljom i radom sve je moguće. Proizvodimo dvije vrste plavca, roze od plavca i grk.

U čemu je razlika između uobičajenog i biodinamičkog uzgoja?

- Biodinamika je nadogradnja na tradicionalnu ili danas ekološku poljoprivredu. Metode biodinamičke poljoprivrede su vrlo specifične. Biodinamički preparati koji se koriste u određenom trenutku razvoja biljke su jedinstveni. Rudolf  Stainer bio je vizionar i tu sposobnost  koju je on imao mi možemo samo slijediti. U poljoprivredi ima puno posla, biodinamika zahtjeva još više rada i predanosti, ali ispunjava neusporedivo više.

Može li obitelj živjeti od proizvodnje vina u maloj vinariji?

- Od vinarstva se može živjeti, ali put do ostvarenja cilja je dugotrajan i zahtjevan. Naša su vina originalna i mislim da odražavaju identitet sorte i kraja. Na Pelješcu ima puno malih vrhunskih vinarija, a sve proizvode različita vina od istih vrsta grožđa. Upravo je to i garancija uspjeha jer u vinarstvu uniformiranost nije dobra, a za dobra vina se nađe uvijek mjesta. Mi svoja vina prodajemo najviše u inozemstvu jer prirodna vina imaju svoju nišu, pa nemamo problema s plasmanom.

Denis u svojoj obiteljskoj kući trenutno živi s ocem, suprugom i sinom, a u ovom malom pelješkom mjestu žive i još mladih obitelji s djecom. Uz druženje, rad i putovanja s društvom te obvezne koncerte, koji su mu strast, Denis i njegova obitelj život na selu, usprkos nedostatku gradskih sadržaja, ne doživljavaju monotonim.

- Ljudi često ne vide mogućnosti koje im se pružaju, ili zbog teško ostvarivih vlastitih ciljeva unutar obitelji odustaju i sreću traže u gradskim sredinama. Obrazovanje i gradski život su odlični za mlade jer tako šire svijest  o sebi i okolini. Sjajno bi bilo kad bi se veći dio njih vratio i razvijao kraj. Ovako, kad većina ostaje u gradu za posljedicu imamo mali broj ljudi po selima (uglavnom starijih) i sve više praznih kuća. To je nacionalni problem i trebat će puno truda da se ta slika promjeni. EU fondovi su odlična prilika za oživjeti ruralni kraj, ali dosta ljudi ne zna kako ih koristiti, a lokalne vlasti nemaju jasnu viziju kako promijeniti stvari. Sve ovisi o sposobnosti pojedinca.

Na pitanje je li ikad razmišljao o odlasku izvan granica Lijepe Naše, kaže.

Nisam, jer masa ljudi iz inozemstva dolazi nama, što prijatelja, što gostiju. Odlazimo često poslom na sajmove i uživamo u putovanjima, a ujedno tako osjetimo duh zemlje u koju putujemo. Do daljnjeg ostajemo u Prizdrini.


K.Fiorović



Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net












Kolumne







 

dubrovniktv.net


facebook  twitter  YouTube  YouTube