VIJESTI
20.12.2014 u 16:46

Spora pravda – nikakva pravda!

Važna i neugodna poruka presude Visokog upravnog suda RH o 'golferaju' na Srđu jest potvrda očiglednog nesklada između onoga što se govori na gradskoj, regionalnoj i državnoj razini, verificira političkim i inim drugim dokumentima i onoga što se stvarno radi.

Napisao: Luko BRAILO


komentara  5

O presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske kojom su ukinute nezakonite Izmjene i dopune Županijskog prostornog plana (ŽPP) iz 2006. godine, kada je voljom tada vladajućeg HDZ-a i njegova povjerenika za Dubrovačko-neretvansku županiju Želimira Bosnića prostor za golf park s pratećim sadržajima na Srđu ekspresno narastao sa 100 na 310 hektara, još će se podosta razgovarati, razmjenjivati mišljenja, voditi novi postupci…

No, ono što je posve sigurno i što je jedna od važnijih i neugodnih poruka spomenute presude jest potvrda očiglednog nesklada između onoga što se govori na gradskoj, regionalnoj i državnoj razini, verificira političkim i inim drugim dokumentima i onoga što se stvarno radi. Zapravo, implementirajuće prakse koja u konačnici, ne promijeni li se što, umjesto aktivnih građane pokušava pretvoriti u podaničko-poslušničko-glasačku masu.
Pretjerano bi bilo reći kako Bosnićeva odluka i ono što se kasnije događalo u vezi s 'golfogradom' predstavlja krah hrvatske pravne države, što god značila ta odrednica. Ali, nepobitna je činjenica da političko-pravosudni golferaj i bjelodano pogodovanje privatnom investitoru nekretninskog projekta na Srđu zasigurno ne spada u ogledne i poučne primjere države, članice EU-a, u kojoj se pojmovi kao što su demokracija, vladavina prava, tržište, jednakost pred sudovima… na dnevnoj bazi troše poput papirnatih maramica.  

Otišli bi udugo ako bi iznova reciklirali 'biserne' pojedinosti iz Bosnićeve odluke, pa ćemo stoga samo podsjetiti na nekoliko okolnosti iz dana kada se povjerenik za DNŽ malo puno 'zaigrao' s ovlastima koje je sam sebi dodijelio.

Primjerice, zakonska regulativa donošenja prostorno-planskih dokumenata u 2006. godini nije poznavala tada naprasno uvedeni institut tzv. izvanrednih izmjena ŽPP-a. Ili, kako je moguće da je radišni povjerenik u razdoblju od 27. travnja do 4. svibnja uspio pribaviti potrebna mišljenja za izmjene i dopune ŽPP-a od ministarstava zaštite okoliša, poljoprivrede, kulture, obrane… da bi već 8. svibnja 2006. godine svoj plan proglasio valjanim? Takva brzina, kojom se i mnogo uređenije državne administracije od hrvatske ne mogu pohvaliti, odista je zadivljujuća. U političkom, pravosudnom, stručnom, moralnom i svakom drugom pogledu, makar se tada nazivala hitro.hr.

Kakva je to tobožnja, jedna i jedina javna rasprava o 'izvanrednim izmjenama ŽPP-a', ako na tom skupu od sveukupno 22 nazočne osobe njih čak 20 prisustvuje po službenoj dužnosti? Kako se takav skup može ocijeniti legalnim u odnosu na jasne zakonske odredbe o provedbi javne rasprave o prostorno-planskim dokumentima?  I kako to i slično 'biserje' nije godinama pobliže uspjelo zainteresirati državne, regionalne i lokalne odličnike različitih stranačkih boja kao i njihove pravne i savjetničke timove o postojanju ustavnog zahtjeva dijela građana i nevladinih udruga koji su, zamislite, vjerovali hrvatskoj pravnoj državi.

A na tom, doista impozantnom popisu su Stjepan Mesić, Ivo Josipović, Ivo Sanader, Jadranka Kosor, Zoran Milanović, Mladen Bajić, Branko Bačić, Radimir Čačić, Dubravka Šuica, Andro Vlahušić, Anka Mrak Taritaš, Branko Grčić, Darko Lorencin…

Moglo bi se tako unedogled, ali svakako valja podsjetiti da se podnesak četiriju nevladinih udruga iz Dubrovnika i Konavala o legalnosti donošenja ŽPP-a čak šest godina 'kiselio' u Ustavnom sudu, da bi tek dvije godine kasnije Visoki upravni sud RH donio uvodno rečeni pravorijek. Koji u konačnici, htjelo se to priznati ili ne, predstavlja eklatantan primjer onoga što se u pravnoj znanosti i široj javnosti opravdano kvalificira kao – spora pravda, nikakva pravda.

No, kako se i iz najgorih primjera nedjelovanja pravne države može ponešto naučiti tako i konkretni političko-pravosudni golferaj (do)nosi sobom važnu poruku. Ona se svodi na to da se - unatoč silnoj nepravdi koju su osam godina doživljavali i proživljavali aktivisti iz četiriju nevladinih udruga, objedinjenih u Inicijativu „Srđ je naš“ - glas slobodnomislećih građana nije mogao i nije uspio ušutkati!

Mali je to korak za SJN, ali istodobno veliki u daljnjoj borbi za aktivnu participaciju građana u donošenju krucijalnih odluka o svakodnevnom životu Dubrovnika i dubrovačkog kraja.
 





Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net












Kolumne







 

dubrovniktv.net


facebook  twitter  YouTube  YouTube