Prije početka rada na posljednjim Izmjenama i dopunama Prostornog i Generalnog  urbanističkog  plana grada, na inicijativu gradonačelnika, brojni članovi DAD-a su se uključili u davanje analiza postojećih planova  te su iznijeli svoje prijedloge  za predstojeće  Izmjene i dopune.
Ništa od tih prijedloga nije uvršteno  u prijedloge planova, zbog čega je DAD posljedičn o,a  u  proceduri donošenja istih iznio niz primjedbi.

Iznijeti ćemo ovdje samo neke od primjedbi, koje su važne za novonastalu situaciju na Gimanu, a vrlo vjerojatno će se aktualizirati  i u gradnjama koje nam predstoje, u kinu Slavici i na još nekim lokacijama:

" Članci  GUP-a koji definiraju zaštitu prirodne i kulturne baštine (poglavlja 7. i 9.) nisu integrirani sa člancima za izgradnju (poglavlja 3,4,5) a ni sa poglavljem 1  u kojem su dati Uvjeti o  određivanja i razgraničenja površina javnih i drugih namjena niti u tekstu niti u nacrtima.
Razmatrani GUP bio bi kvalitetniji za primjenu da su dati kompozitni nacrti zaštite prirodne i kulturne baštine, postojeće i predviđene izgradnje. Tako ne bi došlo do kolizije nove izgradnje i jedinog preostalog visokog zelenila na pojedinim područjima. Kompozitne karte se i sada mogu napraviti  i tako dati projektantima i provedbi uredne dokumente. Bez oznake zaštićenih područja na kartama namjene i infrastrukture dovodimo u opasnost da izgubimo i devalviramo vrijedne spomenike prirodne i kulturne baštine – cjelokupni prostor što čini Dubrovnik Dubrovnikom.

Pregledom članaka GUP-a  smo utvrdili da su I Izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika bitno (višestruko) povećani dozvoljeni volumeni izgradnje u svim područjima. Zbog toga su u pojedinim člancima – nakon detaljne analize – predloženi niži koeficijenti  iskoristivosti (koeficijent iskoristivosti je odnos veličine parcele i ukupne izgrađene  površine po svim etažama).

(Prostor je najvrjedniji resurs svake zajednice).  Neadekvatnom izgradnjom znatno se  smanjuje vrijednost pojedinih objekata i grada i okolice u cjelini."

Također su tu bile i primjedbe krajobraznog arhitekta gospara Bruna Šišića, koji je naveo:

"U dvadesetak urbanističkih planova na kojima sam sedamdesetih i osamdesetih godina 20 st. surađivao, kao posebnu prostornooblikovnu kategoriju uveo sam pojedinačno bilježenje i značajnijih povijesnih vrtova. Tako  sam bio postupio i u prvoj fazi suradnje na izradi ovog GUP-a, pa su značajniji povijesni vrtovi izvan granica povijesne vrtne zone bili posebno obilježeni. Međutim, oni su naknadno iz GUP-a izostavljeni, što smatram štetnim.Stojim na stajalištu, da prilikom izmjena i dopuna GUP-a treba ponovno posebno i pojedinačno  ubilježiti povijesne vrtove koji se nalaze  izvan povijesne vrtne zone.

Javni vrtovi i perivoji trebali bi biti ubilježeni kao posebna kategorija uređenih otvorenih (  ne neizgrađenih- kako se navodi  u tekstu GUP-a  ) prostora. S obzirom da vrše javnu funkciju i da njima izravno upravlja Grad, možda bi trebali biti posebno označeni i unutar i van povijesne vrtne zone.

Među strateškim zadaćama zaštite i očuvanja krajobraznih obilježja i prirodne raznolikosti gradskog prostora Dubrovnika vrlo istaknuto mjesto pripada zelenim glavicama Graca, Ilijine glavice, Gorice, Hladnice, Montovjerne, Gimana, Babin kuka i Petke Velike i Male.
Također, tu su i zeleni pojasi kao onaj između puta dr.A.Starčevića i Puta od Republike te dalje Vukovarskom."

Stoga, na temelju svega prethodno navedenog,  Izvršni odbor DAD-a smatra kako  je recentna izgradnja stambene zgrade na samome vrhu brežuljka Giman u Lapadu još jedna pojava koja predstavlja evidentno negiranje prostornih vrijednosti i zaštite pojedinih segmenata prostora Grada.

U ovom slučaju riječ je o zelenilu i krajobrazu, odnosno zaštićenoj graditeljskoj baštini u neposrednoj blizini (Sorkočevićev ljetnikovac).

Postojeći Prostorni plan i GUP Grada Dubrovnika već su prošli kroz silne izmjene i dopune, rađeni su na nekvalitetnim katastarskim i ostalim podlogama, bez široko usvojene strategije razvoja grada, bez kvalitetnih studija (prometna studija, katastar zelenila, sagledavanje i zaštita još malobrojnih preostalih javnih prostora).

Prostor je kroz njih sagledavan isključivo dvodimenzionalno, a ne trodimenzionalno, što bi građanima omogućilo bolje sagledavanje i razumijevanje planova.

Zbog  svega toga  Društvo arhitekata Dubrovnik otvara pitanje potrebe za izradom novoga Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika i  novoga Generalnog urbanističkog plana.

Za Izvršni odbor DAD-a

Predsjednica DAD-a
Svjetlana Jelavić Dean