- Tražit ću da Ministarstvo, "po pravu nadzora" provjeri, je li glavni projekt "usklađen s uvjetima iz lokacijske dozvole". A ti uvjeti su generirani radom profesorice Sonje Tadej, koja na 12 sličica iz dostavljenog "kolaža", ne prepoznaje sličnost s njenim  projektom iz lokacijske dozvole (odnosno uvjetima koje je ona postavila) - objasnio je Legaz, pozivajući se na očitovanje autorice projekta uređenja Uvale Lapad, dipl.ing.arh. Sonje Tadej, koja je pobijedila na natječaju kojega je 2012. raspisala Dubrovačko-neretvanska županija. Njen je rad ocijenjen najboljim između 28 pristiglih idejnih rješenja.

AUTORICA IDEJNOG PROJEKTA SE DISTANCIRA....

U svom očitovanju, autorica idejnog rješenja Plaže Sumratin, bilježi:

Kao autori prvonagrađenog rada na Javnom natječaju  za uređenje plaže Sumratin, prema pravilima raspisanog natječaja, imali smo pravo i obavezu sa Županijom sklopiti ugovor o izradi Idejnog projekta za ishođenje lokacijske dozvole. Suradnja sa Županijom bila je besprijekorna, a projekt prezentiran u nekoliko situacija dubrovačkoj javnosti, te odlično prihvaćen.

Po ishođenju lokacijske dozvole Županija raspisuje natječaj za koncesiju, na kojem smo također sudjelovali zajedno sa g. Mucićem i tadašnjim vlasnicima Dubrovačkih zalazaka sunca i temeljem tog razrađenog projekta je (uz financijsku ponudu) dobivena koncesija.

Zbog internih nesporazuma unutar DZS-a, kao i intencije g. Mucića da u bitnim karakteristikama odstupi od prvonagrađenog rada, u sljedećoj fazi sasvim smo isključeni iz projekta. Koliko mi je poznato, DZS su prodani drugom investitoru, koji je nastavio na izradi glavnog projekta, bez ikakvog kontakta s nekim od autora Idejnog projekta.

Nije mi poznato u kojoj mjeri projekt kojim je ishođena građevinska dozvola odstupa od ishođene lokacijske dozvole, međutim, prema dostupnom materijalu, mi ga ne možemo prepoznati.

Moramo se ograditi i ne želimo da nas se asocira sa trenutnim uređenjem. Našim projektom kvalitetno zelenilo uklopljeno je bez rušenja, osim osnovnog čišćenja nekoliko dotrajalih, nekvalitetnih stabala, koja su se trebala zamijeniti novima.

Žao mi je što je projekt, koji je naporima Županije i Dubrovačkog društva arhitekata (osobito gđe. Marije Kojaković), odabran jednako od struke i prihvaćen od javnosti krenuo, izgleda, u suprotnom smjeru.

Nepotrebno je uopće reći da smo, bez obzira na pravo investitora da angažira nekog drugog za razradu našeg projekta, očekivali (i naravno da bi izašli u susret) bar kontakt od strane novog investitora i kolege razrađivača našeg projekta, ako se to uopće može tako zvati.

Smatram najmanje nekorektnom proceduru u kojoj je moguće poslužiti se  projektom koji štiti javni prostor i društveni interes da se ishodi lokacijska dozvola i izbori koncesija, a zatim krene u realizaciju neprepoznatljivo drugačijeg projekta, pri tom se pozivajući na ishođenu lokacijsku dozvolu.

Također, nije nevažno spomenuti da i GUP grada Dubrovnika propisuje da se plaža Sumratin uredi prema rezultatima provedenog  urbanističko-arhitektonskog natječaja. Koliko je građevinska akcija koja se trenutno provodi u lapadskoj vali u skladu s prvonagrađenim radom, ostaje nam za priupitati gradski ured za prostorno uređenje te Ministarstvo graditeljstva u čemu ćemo tražiti i pomoć Društva arhitekata grada Dubrovnika te Udruge arhitekata, sve naravno nakon detaljnijeg uvida u dokumentaciju temeljem koje je dozvola ishođena, ako će nam takav uvid biti omogućen - zaključuje prof. Tadej.

ROMANO I ROBERT DUIĆ, AUTORI AKTUALNOG PROJEKTA U UVALI LAPAD

ARHITEKTONSKI PROJEKT Uvale Lapad je izrađen po ENTASIS d.o.o Dubrovnik (vl.Romano Duić, op.a.), a Projekt krajobraznog uređenja je izradio Ured ovlaštenog krajobraznog arhitekta Roberta Duića - odgovoraju iz tvrtke "Dubrovački zalasci sunca", na upit kojega smo poslali, a na pitanje tko je naredio i odobrio sječu tako velikog broja stabala u Uvali Lapad, i temeljem čega je toliki broj stabala uništen, kažu:

- Na temelju Glavnog projekta, čiji sastavni dio je i projekt Krajobraznog uređenja, a na temelju čega je i dobivena pravovaljana Građevinska dozvola - glasio je odgovor.

Iz dostavljene dokumentacije vidljivo je kako projekt krajobraznog uređenja kojega potpisuje Robert Duić predviđa "i uklanjanje stabala boniteta IV i V....ali i stabala koje nije bilo moguće sačuvati zbog kolizije s urbanističko-arhitektonskim rješenjem..."

Dakle, može se zaključiti kako su stabla uklonjena jer novo arhitektonsko rješenje nije poštivalo stanje zelenog fonda u prostoru, dok je projekt koji je pobijedio na natječaju to poštivao i prema riječima autorice, poštovao.

U elaboratu o krajobraznom uređenju, koji je sastavni dio glavnog projekta, a kojega je izradio ured Roberta Duića, čak se i spominje uklanjanje 72 komada drveća i ostatak grmlja, ali stoji i kako je krajobrazno arhitektonska koncepcija uređenja zelenih površina definirana idejnim projektom i važećom lokacijskom dozvolom koja se dobila temeljem pobjedničkog projekta Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i glavne projektantice Sonje Tadej. Koja se, pak, distancirala od aktualnih događanja u prostoru Uvale Lapad i Plaže Sumratin.

Da se projekt uređenja Plaže Sumratin, značajno promijenio, od izbora najboljeg idejnog rješenja, do aktualnih rušenja vegetacije te svih postojećih nekretnina, jasno je i po još jednoj činjenici.

U elaboratu krajobraznog uređenja spominje se kako je tvrtka Schooling napravila prvu snimku postojećeg stanja vegetacije, kao preduvjet raspisivanja natječaja.

UKLONITI SAMO 23 STABLA!

- Elaborat postojećeg stanja vegetacije izradili smo 2012. za Dubrovačko-neretvansku županiju, ali nakon toga, tvrtka Schooling nije sudjelovala ni na kakav način u izradi projektne dokumentacije krajobraznog uređenja plaže. Prema tada snimljenom stanju, ukupno je zabilježeno 195 stabala, prvim bonitetom ocijenjeno je 39 stabala, drugim bonitetom 54, trećim 73, četvrtim 24 i petim bonitetom 3 stabla - kazao nam je Ivan Šimić iz tvrtke Schooling.

I ono što je možda veoma značajno napomenuti.

Prema toj procjeni, samo su 23 stabla navedena kao neprikladna zbog lošeg fiziološkog stanja, estetskog dojma ili neuklopljenosti u prostor, te su predviđena za uklanjanje.

Za ostala 172 stabla, neovisno o bonitetu, preporučeno je da se moraju sačuvati zbog svojih bioloških i ekoloških karakteristika, samog vizualnog dojma, i uklapanja u lapadski krajobraz. Za njihovu sanaciju je bio izrađen i troškovnik sanacije stabala, doznajemo od Ivana Šimića.

Čini se kako se u Uvali Lapad polagano otvara Pandorina kutija iz koje bi moglo ispasti štošta. U svakom slučaju, već ovih nekoliko činjenica upućuje na debeli raskorak između projektne dokumentacije na temelju koje je dobijena lokacijska dozvola, te glavnog projekta temeljem kojega je ishodovana građevinska dozvola koja je postala pravomoćna 27. prosinca, iako su radovi na plaži počeli početkom prosinca.

I, što sad? Da se sve, nekim čudom i vrati na početak, nekretnine su porušene, stabla su srušena... psi laju, karavane prolaze.... ponekad se čini kako investitori računaju upravo s time.