Navodno je Lokrum ove godine posjetilo 4 posto manje posjetitelja nego lani. Kako objašnjavate takav podatak?
- Prije desetak dana smo konstatirali da je ove godine Lokrum posjetilo 4 posto manje gostiju nego lani, istovremeno, u tom istom periodu su se zbog rasta cijene osnovne ulaznice, sa 120 na 150 kuna, prihodi povećali 18 posto. Najznačajniji pad broja gostiju zabilježili smo u srpnju, koji je ove godine bio i kišovit, a vjerujem da je na broj posjetitelja utjecalo i Svjetsko nogometno prvenstvo. Lokrum je upravo u ta dva ljetna mjeseca iznimno posjećen, a s obzirom na uspjeh naše reprezentacije i slavlja nakon utakmica, mislim da se sve to spojilo u jedno i da je konačni rezultat takav kakav jest. Napominjem da je naše strateško opredjeljenje da kontroliramo broj gostiju, tako da se ovaj pad posjećenosti nama nije samo dogodio. Kontroliranje broja gostiju nam je i ambicija što se tiče načina upravljanja Lokrumom u budućnosti.
- Ne smijemo dopustiti da Lokrum bude Copacabana i da bude prenapučen. Ne želimo da nas netko drugi proziva i upućuje da moramo kontrolirati broj posjetitelja, kao što to možete vidjeti na Plitvičkim jezerima. U ovom momentu smatramo da su brojevi pod kontrolom, a u neko dogledno vrijeme u okviru Plana upravljanja, ćemo točno definirati prihvatni posjetiteljski kapacitet. Otok je već sada otvoren 7 mjeseci u godini, tako da treba ponajviše razmišljati o srpnju i kolovozu, ali i o disperziji posjetitelja za vrijeme njihova boravka na Lokrumu. To sa sobom donosi i neke druge obveze, prvenstveno ulaganje u infrastrukturu, uređenje staza kako bi one bile što pogodnije, dodatna ulaganja u nadzor kako bismo bili sigurni da se poštuju pravila ponašanja, odnosno uvjeti i mjere zaštite prirode. Isto tako, kako bi lakše provodili protupožarni plan i njegovo izvršenje i da bi spriječili da ljudi ostaju po noći na otoku, jer nam to stvara logističke probleme.
Kako ocjenjujete svoje prvo ljeto na mjestu ravnatelja Javne ustanove rezervat Lokrum? Kakav je vaš sveukupni dojam?
- Dojam je vrlo pozitivan i realan, iako moram reći da nas očekuje još jako puno posla. Stvari koje su pred nama i koje su strateški najveći zahvati su obnova Benediktinskog samostana, za što smo kao nositelja programa angažirali Zavod za obnovu Dubrovnika i trenutno smo pred fazom istražnih radova, a vrlo brzo ćemo morati odrediti i namjenu toga prostora. Želio bih da u određivanje namjene uključimo i javnost i određeno stručno povjerenstvo, jer za uređivanje i određivanje jednog tako važnog objekta kojim ćemo se služiti u desetljećima koja su pred nama, treba dobro promisliti. Ne smijemo dozvoliti da mi kao uprava ili pak jedan uži krugu ljudi donosi takve odluke. Na tom mjestu prvenstveno vidimo jedan interpretativno-edukacijski centar, koji bi zadržao ovu razinu komercijalizacije kroz jedan restoran, koji bi sadržavao izložbene prostore, koje bi sačinjavao stalni i promjenjivi postav i u kojem bi se prezentirale sve kulturno-baštinske i prirodne vrijednosti Rezervata.
Ravnatelj Grilec istaknuo je mnogobrojne projekte koje ova uprava želi ostvariti na Lokrumu u doglednom periodu. Idejni projekt obnove Fort Royala je trenutno u završnoj fazi i čekaju se smjernice konzervatora, nakon čega bi se trebalo započeti s radovima. Dodatno će se uložiti u poboljšanje protupožarne zaštite otoka i dovođenje vode na samu tvrđavu. Tijekom listopada planirano je saniranje deponija, nakon toga i ugradnje bio jama u sve sanitarne čvorove na otoku.
- Tijekom iduće godine, planiramo napraviti jedan pozivni natječaj za cjelokupnu obnovu svih staza na otoku, što je ujedno i jedan od najsloženijih projekata. Osim ugodnosti za potrebe naših posjetitelja i zadovoljenju svih smjernica resora zaštite prirode i konzervatora, one moraju odgovarati i našim službama i njihovim vozilima.U svim ovim projektima želimo koristiti sredstva EU i nećemo propuštati prijavljivati projekte putem DURE i našeg specijaliziranog Upravnog odjela. Da bi uopće došli u poziciju da možemo aplicirati na EU fondove moramo ulagati. Tek se s gotovim projektima možemo prijavljivati na natječaje.
Lanjska zima je na području cijelog grada ostavila značajne posljedice. Kakvo je stanje u Botaničkom vrtu?
- Ova uprava je prepoznala da je trenutačno najzahtjevnije stanje upravo na području Botaničkog vrta. Početkom godine pristupilo se orezivanju kako bi vidjeli hoće li nakon takvog tretmana određen broj biljaka uopće preživjeti. Nažalost zbog neadekvatnog upravljanja i teške zime koju smo lani imali, kad su temperature bile debelo u minusu, pretrpljena je velika šteta. Uz to odrezane su sve grane za koje smo procijenili da postoji opasnost od padanja. Naravno sve te radnje su poduzete uz suglasnost Instituta za more i priobalje koji njime upravlja.
Bilo je govora da će Rezervat nabaviti električne brodove. Kakva je situacija po tom pitanju danas?
- Točno, mi smo čak u određenom sastavu posjetili NP Mljet gdje smo vidjeli takva plovila, međutim radi se prvenstveno o plovilima na električni pogon koja plove po jezerima, koja su kao što svi znamo zatvoreni plovni prostor i kao takva ta plovila imaju ograničene maritimne sposobnosti. Lokrum je pak na otvorenom moru te se čak tijekom ljeta, kad digne maestral susrećemo s popriličnim valovima, pa su nam s te strane takva brodovi neadekvatni. Uz to njihovi kapaciteti nisu zadovoljavajući. Zrinski i Skala mogu prevesti i do 200 osoba. Što se tiče samog ekološki prihvatljivog poriva, u akvatoriju kakav je naš, gdje se dnevno usidri veliki broj broda, koji imaju dizel agregate, ekološki učinak takvih električnih plovila je skoro pa nikakav. Zbog svih ovih razloga, trenutno ne krećemo u smjeru nabavljanja takvih brodova. Naša postojeća tri broda, s obzirom na ulaganje u njihovo održavanje, trenutno zadovoljavaju potrebe Lokruma.
Jesu li se djelatnici ove godine susreli s posjetiteljima koji su se neprimjereno ponašali, odnosno kršili pravila Rezervata?
- Takve situacije nisu bile ništa značajnije nego prijašnjih godina. Sve je to bilo u minornim brojevima i bez nekakvih velikih posljedica. Upravo je rendžersko-čuvarska služba zadužena da eliminira takve negativne događaje ili agresivna ponašanja prema prirodi i kulturnoj baštini, kojih na sreću nema u nekom velikom broju, ali uvijek se nađu pojedinci koje treba dodatno upozoriti na određena pravila ponašanja. Meni je bilo bitno da sve te službe budu adekvatno obučene, prema normativnima i da djelatnici kao takvi budu prepoznatljivi u prostoru, kako bi se jasno mogla vidjeti razlika između posjetitelja i službene osobe, te kako bi se odaslala suptilna ali jasna poruka svima. Lokrum je otok kojim se upravlja.
Nakon što je javnost saznala za neprimjereno ponašanje ugostitelja Đanija Banovca, prema gostima u jednom od ugostiteljskih objekta na Lokrumu, izjavili ste da ćete detaljno ispitati situaciju te da ćete prema njemu odrediti sankcije ako to bude potrebno. Kakav je vaš konačni zaključak?
- Ispitali smo situaciju i koliko mi znamo, napadnute osobe nisu podnijele službenu žalbu institucijama Republike Hrvatske. S obzirom na priznanje gospodina Banovca da je bio agresivan prema tim ljudima, naš je stav bio i ostat će da za takav čin nema opravdanja. S obzirom na to da nismo našli formalnu žalbu, nemamo pravno utemeljenje za izricanje sankcija. No, naša je obaveza poduzeti mjere i radnje da se to više nikada ne ponovi. Taj događaj imao je veliki odjek, a najmanje se negativno odrazio na spomenuti ugostiteljski objekt, već se direktno izjednačio s Lokrumom. Ponavljanje takve situacije neću dozvoliti.
L.Pavlović