Peritonejska dijaliza (PD) kao metoda nadomještanja bubrežne funkcije u Hrvatskoj se primjenjuje od 1981. na Sveučilišnoj poliklinici Vuk Vrhovac u Zagrebu, a u Dubrovniku je prvi primijenio internist dr. Branko John 1988. godine. Njegovom zaslugom su na dubrovačkom području davnih godina zaživjele sve metode dijalize. Voditelj Odjela za nefrologiju i mentor je Centra za dijalizu pri Domu zdravlja Metković dr. Mario Ilić kaže kako se trenutno u našoj županiji bubrežna funkcija hemodijalizom nadomješta kod 40 kroničnih bolesnika, a troje ih je na peritonejskoj dijalizi. U čemu je razlika?

- Osnovna razlika i ona koja je možda pacijentima najbitnija, a uvelike poboljšava kvalitetu života je što se ova metoda izvodi samostalno kod kuće i nema potrebe za dolaskom u Centar za dijalizu, osim naravno redovitih mjesečnih kontrola. Bolesnici  koji su na hemodijalizi dolaze u bolnicu tri puta tjedno, a dijaliziraju se od  tri  do pet sati, što se na kraju pretvori u petnaestak sati nadomještanja bubrežne funkcije tjedno. Peritonejsku dijalizu pacijent radi samostalno kroz kateter koji je postavljen u trbušnu šupljinu uz pomoć posebnih otopina, svaki dan nekoliko puta. Uz to bolesnici mogu imati vikend pauze ili mogu biti na automatiziranoj peritonejskoj dijalizi koja se radi tijekom noći. Postoji i asistirana peritonejska dijaliza pri kojoj se netko od ukućana  pacijenta educira za izvođenje ove metode. Ako nam je cilj dobro nadomjestiti bubrežnu funkciju  uz  minimalne odlaske u zdravstvenu ustanovu , dobru kvalitetu života I mobilnost , onda je ova metoda svakako metoda izbora.

2000., kad je dr. Ilić počeo raditi u OB Dubrovnik na ovoj metodi bilo je pet pacijenata, a u periodu od 2005. do 2015. niti jedan, ako se izuzmu pedijatrijski bolesnici s terminalnim zatajivanjem bubrežne funkcije, koji su pak na kontrolu išli u Zagreb. Zašto?

- Naša županija ima samo jednog nefrologa odnosno, mene. Omjer jedan liječnik na 130 tisuća stanovnika  je daleko od idealnog. Brinem se za sve nefrološke pacijente s ovog područja i siguran sam da sve nisam uspio pregledati. Voditelj sam Odjela za nefrologiju i dijalizu, pokrivam nefrološku i transplantacijsku ambulantnu, kontroliram bolesnike sa predterminalnim zatajivanjem bubrežne funkcije, obrađujem bolesnike za kadaveričnu transplantaciju bubrega, pokušavam se baviti i svojom najvećom ljubavi a to je klinička nefrologija. Kad postoji potreba postavljam privremene i trajne dijalizne katetere svim bolesnicima u županiji, a u moj Centar dolaze i bolesnici iz Crne Gore s iscrpljenim krvožilnim pristupima za hemodijalizu.

Upravo zbog obujma posla, odnosno nedostatka vremena smo zakazali s edukacijom i informiranjem pacijenata i mislim da je to temeljni razlog tako malog broja bolesnika na PD-u.

Ulaskom Hrvatske u Eurotransplant 2005. dogodila se još jedna velika promjena.

- Nakon što smo ušli u Eurotransplant veliki  je broj bolesnika je  transplantiran i dobio bubreg. Naši su pacijenti prilikom ulaska u punopravno članstvo organizacije Eurotransplant  zbog velikog broja godina provedenih na hemodijalizi bivali vrlo brzo transplantirani.

Najveći broj transplantacija se u našem Centru dogodio od  2010. do 2012. godine. Danas se moramo pohvaliti činjenicom da  se bubrežna funkcija u našem Centru u istim postocima nadomješta hemodijalizom i transplantacijom.To su vrhunski rezultati, zato smo i prepoznati u Europi i u svijetu.Trebalo bi promisliti i kolika je to financijska ušteda za zdravstveni sustav,ako je godišnja cijena hemodijalize po jednom bolesniku oko 180 000 kuna.

Kontraindikacije za PD su rijetke, a većina bolesnika dobri su kandidati. Jedine prave kontraindikacije su operativni zahvati u trbušnoj šuplji kod kojih se kao posljedica javlja velika količina priraslica, velike nerješive kile prednjeg trbušnog zida i proširene maligne bolesti. No postoji i otpor pcijenata, koji unatoč boljoj kvaliteti života odbijaju PD.

- Iz dugogodišnjeg iskustva mogu reći da se ljudi mahom odlučuju za hemodijalizu. Izgleda da im je jednostavnije da ih Sanitet doveze i odveze iz bolnice i da provedu par sati na dijalizi nego da postupak rade sami u udobnosti svog doma. Čini mi se da je za to odgovoran mentalitet ovog podneblja. Nekad imam dojam da mi pacijenti ne vjeruju kad  im preporučim peritonejsku dijalizu za.Ovo samo govori da na peritonejskoj dijalizi kao metodi treba jako puno raditi.

Iako je riječ o liječenju "kod kuće", komplikacije su uvijek moguće, stoga je dr. Ilić  uvijek dostupan. 

- U pripremi sam za akutno nadomještanje bubrežne funkcije trideset dana mjesečno. Jasno da kada se nešto zakomplicira s bolesnicima na PD-u, da sam prije u bolnici nego oni do bolnice dođu. Kad radite nešto sami, a ja tako radim dugi niz godina, onda svaka komplikacija kod tih bolesnika zahtijeva moju prisutnost. Za opstank dubrovačke nefrologije zaslužni su mnogi ljudi, ne mogu vam pobrojati sva imena, neki od njih su u dubrovačkoj bolnici, neki od njih po Klinikama u Zagrebu.

Tu su odlične medicinske sestre, dragi kolege i poneki pravi prijatelj. Bez njihove svakodnevne pomoći i razumijevanja mojih iskrenih namjera nikad ne bi bio dobar nefrolog i rezultati mog rada ne bi bili ni približno ovakvi. Imam sreću što me cijene i neki stariji kolege, pa recimo mogu otići na godišnji odmor kada me mijenja kolegica Iva Ratković Gusić nefrologinja u mirovini.  Nadam se da ću doživjeti povratak mladih snaga sa specijalizacija iz Zagreba.

Hemodijaliza ili PD?

- Danas radimo s vrhunskom tehnologijom i  proizvodima, te takva hemodijaliza u kratkoročnom smislu ne donosi sa sobom veće komplikacije. Međutim, ljudi koji su 10, 15, 20 godina na hemodijalizi imaju teške komplikacije, ne smo bolesti nego i metode.

Nekad je transplantacija bila sporadična, pa su neki naši pacijenti proveli i po četrdeset godina na hemodijalizi. Uvijek kažem da je to metoda koja značajno može produžiti život.

No kvaliteta života je na peritonejskoj dijalizi svakako bolja, ali ta metoda nije na duge staze, jer je vijek peritonejske membrane ograničen na oko pet godina.

Ti ljudi mogu raditi, putovati, radi se o vrlo fleksibilnoj metodi liječenja. Uvijek kad peritonejska dijaliza zakaže kao metoda javljaju se problemi jer ti pacijenti ne žele na hemodijalizu. Mi se svim silama trudimo da što više ljudi bude na toj metodi. Možda nekome broj od tri pacijenta na dubrovačkom području zvuči smiješno, no zapravo je jako velik jer bi bilo puno jednostavnije od toga svega odustati.

Uopće ne dvojim koja je metoda bolja za pacijente. Kod hemodijalize se koriste sintetički materijali odnosno membrana koja je doduše napravljena pomoću vrhunske tehnologije, ali je usprkos tome i dalje daleko od zdravog bubrega i ljudskog tkiva. Peritonejska dijaliza se radi preko potrbušnice, preko peritonejske membrane, koja je sastavni dio bolesnika. Ova metoda je puno bliža prirodnoj funkciji bubrega.

Zalaganjem dr. Ilića, koji je ponovno uspostavio suradnju s KBC-om Zagreb peritonejska dijalize, opet se provodi na dubrovačkom području, koji je nakon tri godine već dobro uhodan. No dubrovački Centar za dijalizu može se pohvaliti i velikim brojem onih koji su dočekali transplantaciju bubrega. 

- Takvih pacijenata je oko 45, oni i dalje dolaze kod mene na redovite kontrolne preglede. Svoj život sam posvetio tim najtežim bubrežnim bolesnicima i mislim da je potpuno suludo da ti pacijenti odlaze jednom mjesečno u Zagreb na kontrolu. Zato sam godinama ustrajavao na određivanju koncentracije imunosupresiva koja se danas u Bolnici radi redovno.Moji transplantirani pacijenti danas u Zagreb odlaze na kontrole dva puta godišnje, svi ostali pregledi i većina infektivnih komplikacija se rješavaju u dubrovačkoj bolnici.

Tijekom godina rada Ilić je uveo i tzv. „dubrovački model“ predtransplantacijkse obrade pacijenata odnosno kandidata za transplantaciju bubrega.

-Većinu pretraga obavljaju moje kolege, na čemu im se i ovom prilikom zahvaljujem. Pacijenti nigdje drugdje ne prolaze takvu obradu  takvom brzinom. U Kliničkim bolničkim centrima u Zagrebu takve se pretrage obavljaju kroz dnevne bolnice, što je i logično. Ja sam primoran primiti pacijenta na Odjel i kroz nekih sedam do deset dana uspijemo napraviti cijelu obradu.

Što se tiče statistika na razini Hrvatske, dubrovački nefrolog kazao je da je posljednji Registar nadomještanja bubrežne funkcije HDNDT napravljen 2014. Nadomještanjem bubrežne funkcije u Hrvatskoj se liječi oko 4 000 bolesnika, što je prevalencija od 957 na 1 000 000 stanovnika. Po tim podacima 50 posto bolesnika s terminalnom fazom kronične bubrežne bolesti je na hemodijalizi, 48.2 posto je transplantirano, a kod samo 2.8 posto primjenjivala se peritonejska dijaliza.

- Velikim  trudom i naporom Hrvatskog društva za nefrologiju dijalizu i transplantaciju od 2016. godine, a posebno  organiziranjem Praktičnog tečaja peritonejske dijalize daje se  peritonejskoj metodi dijalize na važnosti i danas su ti postotci PD a u Hrvatskoj sigurno nešto veći. Kako su većina bolesnika kojima  se ponudi i koji provode  peritonejsku dijalizu ujedno i kandidati za transplantaciju bubrega, broj tih bolesnika nije velik... Prosjek čekanja na Listi za kadaveričnu transplantaciju bubrega  je od šest mjeseci do dvije godine. Ova metoda je zapravo najbolji most do transplantacije.

Kao i gotovo svi odjeli dubrovačke bolnice i nefrologija  muku muči s uvjetima rada, kao što je prostor i potrebna oprema.

- Neke smo nedostatke uspjeli nadoknaditi mukotrpnim radom. Nadam se da će Uprava bolnice na čelu s ravnateljem iznaći rješenja za  preseljenje u novi prostor, iz privremenog  prostora u kojim je Centar uselio za vrijeme Domovinskog rata.

Dr. Mario Ilić već godinama dobiva ponude iz klinika u Zagrebu. Razmišljao je o odlasku, ali...

- Previše toga  sam napravio i pokrenuo do sada, ne pada mi napamet odustajati. Volim svoj posao zato sam se za njega i odlučio. Nastavit ću sa svime što sam započeo.

ISKUSTVO PACIJENTA: Antun Matković s Lopuda svaki dan sam sebi radi dijalizu - zatajenje bubrega ne mora biti "smak svijeta"