LIFESTYLE
13.05.2015 u 13:30

Veronika Šulić, potpredsjednica ICOMOSA: internacionalizirat ćemo problem izgradnje na Srđu

Dubrovnik je prozor u svijet cijeloj Hrvatskoj, pa se svi stručnjaci okupljeni u ICOMOS-u s respektom odnose prema njegovoj neprocjenjivosti - kaže u razgovoru za naš portal Veronika Šulić, potpredsjednica ICOMOS-a, Udruge koja djeluje na području zaštite i očuvanja spomenika i spomeničkih cjelina na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Naša sugrađanka uskoro će u toj funkciji sudjelovati na generalnoj konferenciji s temom "Heritage in transformation", gdje će se internacionalizirati problem izgradnje na Srđu u neposrednoj blizini zaštićene UNESCO-ve baštine.


komentara  3

Čime se bavi ICOMOS?

- ICOMOS je udruga koja djeluje na području zaštite i očuvanja spomenika i spomeničkih cjelina kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini i naš hrvatski odbor je dio globalne udruge Međunarodnog vijeća  International Council on Monuments and Sites od čega je i nastao skraćeni naziv udruge. ICOMOS je jedina NGO koja djeluje širom svijeta od 1965. godine kada je 21. lipnja osnovana u Varšavi. Unutar te organizacije danas djeluje 144 države, 110 Nacionalnih odbora i 28 internacionalnih znanstvenih odbora. ICOMOS-u je cilj djelovanja na unapređenju standarda u očuvanju kulturne baštine s fokusiranjem na građevine ili skupine građevina, povijesne gradove zaštićene povijesne lokacije na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Pod pojmom ''skupine građevina'' misli se na povezane građevine i njihov izgrađeni ili prirodni okoliš koji sadrže zajedničke povijesne, arheološke, umjetničke, estetske, znanstvene,društvene, etnološke, antropološke, kulturne ili čak duhovne vrijednosti u vidu nematerijalne kulturne baštine. Dok se pojam ''spomenička cjelina'' rabi za  topografske predjele nastale djelovanjem čovjeka ili kombinirano; prirode i čovjeka uključujući povijesne parkove i vrtove.

Djelovanje ICOMOS-a ima za cilj  i senzibiliziranje javnosti o naslijeđenim vrijednostima putem publikacija, javnih predavanja, radionica s upoznavanjem tradicijskih tehnika, a složena stručna pitanja rješavaju se na tematskim skupovima na regionalnim ili generalnim konferencijama gdje se zaključno donose deklaracije, etički principi.... Značajna je uloga ICOMOS-a u alarmiranju javnosti za hitnu intervenciju kao što je nedavni užasni potres u Nepalu. U takvim situacijama ICOMOS nudi svu svoju stručnu pomoć.O

Otkada djelujete u ICOMOS-u čija ste potpredsjednica nedavno postali, što je i priznanje za Vaš rad. Koliko je činjenica da ste iz Dubrovnika, pomogla pri tome?

- U rad Nacionalnog odbora ICOMOS-a uključila sam se 2010. godine, nakon poziva od strane International Scientific Committee for Wall paintings. Područje restauracije zidnih slika je moja uža specijalnost, pa sam nemalo bila iznenađena da sam na listi kandidata za  obvezujuću funkciju potpredsjednika zajedno s renomiranim stručnjacima za konzervaciju kulturne baštine. Nakon Izborne skupštine je iznenađenje bilo tim veće da sam dobila povjerenje među članovima. Vjerojatno jest i činjenica da sam iz Dubrovnika, jedan od razloga koji je pomogao pri izboru. Moram naglasiti da su u tijelo Upravnog odbora ICOMOS-a izabrani Dubravko Bačić i Sandra Uskoković, također naši sugrađani. Tako smo brojčano najjača skupina s te točke sagledavanja, premda moramo biti svjesni da je Dubrovnik prozor u svijet cijeloj Hrvatskoj, pa se svi stručnjaci okupljeni u ICOMOS-u s respektom odnose prema njegovoj neprocjenjivosti.
 
Koliko je djelovanje ICOMOS-a u sferi zaštite baštine značajno za društvenu zajednicu, a koliko je njihovo mišljenje obvezujuće i koliko se uvažava u nekim "slučajevima" kao što je bilo "propitkivanje" UNESCO-ve zaštite nad Gradom?

- ICOMOS je savjetodavno tijelo za UNESCO-v  World Heritage Committee, koji angažira ICOMOS-ove stručnjake za recenziju prijedloga za upis spomenika na listu svjetske kulturne i prirodne baštine. Značajno za društvenu zajednicu je angažiranje eksperata za zaštitu kulturne baštine putem mreže nacionalnih odbora za monitoring, konzalting ili traženje hitnih mjera zaštite.

Tako, u slučaju UNESCO-ovog propitkivanja – ako se tako smijemo izrazit - u Dubrovnik dolaze ICOMOS-ovi evaluatori po odabiru središnjeg Odjela za Svjetsku baštinu iz Pariza zajedno s WHC predstavnicima. Za ICOMOS-ove evaluatore biraju se uvijek stručnjaci iz drugih država, da bi monitoring imao veći stupanj objektivnosti.

Da podsjetimo, na  sjednici WHC-a  u Dohi (15-25. lipnja 2014.) donesena je odluka o dolasku promatračke misije koja treba ocijeniti trenutno stanje spomenika upisanog na Listu svjetske baštine 1979. s proširenjem opsega zaštite iz 2004. Od Grada Dubrovnika očekuje se  izrada Dokumenta za upravljanje kulturnom baštinom,  s naglaskom utjecaja kruzing turizma na povijesnu jezgru.Također je zatražena dokumentacija o utjecaju razvojnih projekata koji se planiraju na platou Srđa na povijesnu jezgru Grada.

Što s te pozicije možete učiniti za svoj Grad? Kako ćete se osobno založiti preko ICOMOS-a za zaštitu Dubrovnika, kako procjenjujete stanje u Gradu što se tiče odnosa prema spomenicima i baštini?

- Trenutno je situacija teška i komplicirana jer umrežuje puno čimbenika koji bi trebali imati jedinstveni nadcilj, a to je maksimalno pažljivo upravljanje ovom naslijeđenom baštinom. Dubrovnik ima problem iscrpljivanja kulturnog naslijeđa, s povremenim kozmetičkim tretmanima ulaganja koji donose rezultat nužnog ''održavanja na životu''. Da bi se to promjenilo na bolje, zaista je hitno potreban dokument Upravljanja baštinom (tzv. Menegment plan ) koji bi trebao donijeti detaljnu strategiju i alate očuvanja kulturne baštine, ali istovremeno da taj dokument donese rješenja i odgovare potrebama suvremenog društva. Za Dubrovnik je po tom pitanju uvijek bolna točka infrastruktura (klima uređaji, strujni kablovi itd..)

Jasno je da ICOMOS-ovi dokumenti o zaštiti nisu pravno obvezujući, ali se temelje na radu ICOMOS-ovih znanstvenih odbora i predstavljaju stručnu i teorijsku osnovu zaštite kulturno-povijesng naslijeđa, a time ulaze i u rad UNESCO-a.

S obzirom na aktualno goruće pitanje za Grad Dubrovnik ukazala bih na pojedine dokumente kao što je Dokument o autentičnosti iz Nare (1994.) koji donosi polazište za vrednovanje kulturnog naslijeđa gdje je prosudba vrijednosti i autentičnostu ocjenjuje prema kulturnom kontekstu kojemu pripada, a čimbenici su prostorni elementi lokacije i smještaja. Povelja iz Burre (1979-1999.) određuje načela i proces zaštite mjesta kulturnog značenja, te ističe da zaštita podrazumijeva i zadržavanje odgovarajućeg vizualnog smještaja, te nije dopuštena nova izgradnja ili rušenje, koji negativno utječu na njegovu vrijednost.

Nama je posebno značajna Deklaracija o zaštiti smještaja povijesnih građevina, mjesta i područja iz Xi'ana (2005.) gdje se uvodi definicija za smještaj (setting) kao neposrednog proširenog okoliša koji je dio spomenika, mjesta i područja ili pridonosi njihovu značenju i prepoznatljivu karakteru, a obuhvaća njihov materijalni i nematerijalni karakter. Ova deklaracija također ističe potrebu razvijanja metoda u planiranju zaštite i upravljanju smještajem odnosno uspostavljanju dodirnih predjela (tzv. buffer zona), te kontrolu promjena koje nisu isključene, ali je nužna procjena njihovih utjecaja (Heritage impact assessment). Spomenut ću još i Dokument iz Valette (2011.) koji točno definira pojam buffer zone koja je nama toliko značajna radi konkretnog slučaja Razvojnog projekta Golfa na Srđu.

Meni je posebna Deklaracija iz Qubeca (2008.) u kojoj se ističe važnost duha mjesta (Spirit of place, genius loci), njegovo očuvanje i prenošenje budućim generacijama.
Ove godine u lipnju se obilježava pedeseta godišnjica od osnutka ICOMOS-a u Varšavi gdje će se okupiti predstavnici nacionalnih odbora.

Predsjednik ICOMOS-a Hrvatske dr. sc. Marko Špikić,  dr.sc. Goran Nikšić (dopredsjednik ICOMOS-a) i ja u funkciji dopredsjednice ICOMOS-a sudjelovat ćemo na generalnoj konferenciji s temom Heritage in transformation. A posebna sjednica predviđena je za članove Europske grupe na koju smo pozvani da predložimo tematski sadržaj u kojemu bi izložili probleme i otvorili diskusiju s kolegama iz drugih odbora. To je ujedno i prilika da se internacionalizira problem izgradnje na Srđu u neposrednoj blizini zaštićene UNESCO-ve baštine.

Poslijednjih godina svjedoci smo sve veće potrebe da sačuvamo za buduće generacije segment baštine koju nazivamo nematerijalnom, jer se u takozvanim razvojnim procesima i brzim promjenama sve više gube kontakti s tradicijom i običajima. Tako se i pojam baštine širi i poprima emocionalnu dimenziju očuvanja lifescape-a.
Bez obzira na usložene probleme koje Dubrovnik ima u zaštiti svojeg kulturnog integriteta vjerujem da ćemo zajedničkim trudom doći do pozitivnog rezultata i sačuvati ovaj naš jedinstveni genius loci.
 


Lidija CRNČEVIĆ



Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net












Kolumne







 

dubrovniktv.net


facebook  twitter  YouTube  YouTube