Kontinuiranim educiranjem i informiranjem javnosti može doći do vrlo pozitivnih utjecaja na svijet, planetu zemlju i okoliš. S obzirom na brzi način život i nedostatka vremena, ljudi često posežu za lako dostupnim stvarima, ne promišljajući uopće o posljedicama. S tugom u oku gledamo tone plastike u morima i oceanima, a i dalje na vagi za jednu jabuku uzimamo jednokratnu plastičnu vrećicu, kao i na kasi onu koju se čak mora i platiti. Niti samo plaćanje tog izuzetno štetnog predmeta za okoliš neke nije uspjelo natjerati da nose svoju vrećicu za spenzu u butigu. U ovome izdanju rubrike Eko đir donosimo kako se riješiti plastičnih predmeta, te koja ja alternativa, a usput vas pripremamo i za zakon koji za dvije godine stiže u Hrvatsku, a znači izbacivanje plastičnih tanjura, slamki, plastičnog pribora za jelo, štapića za uši…
Pitanje koje se postavlja je, kako su naši preci živjeli bez plastike, otkada je ona postala naš sastavni dio života? Kako to da su nekada ljudi živjeli zdravije i ljepše? Je li nas pohlepa i potraga za zaradom uništila u tolikoj mjeri da više nemamo nikakvog osjećaja za prirodu? Neki ljudi su svoju svijest promijenili i izbacili plastiku iz svojih života, neki još uvijek pokušavaju, a nažalost neki uopće ne žele ni pokušati jer su razmišljanja kako oni sami ne mogu promijeniti svijet. To su sve mali koraci, ali dovoljni za zdraviji i bolji život.

Za početak donosimo alternativu za one stvari koje će 2021. godine biti zabranjene u cijeloj Europskoj uniji koja smatra kako je više od 80 posto morskog otpada zapravo plastika koju na kraju krajeva preko morskih životinjskih vrsta konzumiraju i ljudi. Zabraniti će se pribor za jelo za jednokratnu uporabu (vilice, noževi, žlice i štapići za jelo), plastični tanjuri za jednokratnu upotrebu, plastične slamke, štapići za uši izrađeni od plastike, plastični štapići za pridržavanje balona, oksorazgradiva plastika i spremnici za hranu te čaše od ekspandiranog polistirena.
Umjesto plastičnih koristiti se mogu ekološki prihvatljive varijante od papira, drveta, lišća, bambusa i ekološki biorazgradivih materijala. Štapići za uši od pamuka i bambusa se mogu pronaći na internetu ili u DM-u i Mulleru, a cijene su vrlo slične onim plastičnim. Drveni pribor se može pronaći u svim većim trgovinama koje imaju asortiman za proslave, ali i u Happy Homeu u kojemu se također može pronaći još puno zanimljivih drvenih stvarčica. Papirnate slamke se mogu pronaći po nekome mome istraživanju trenutno isključivo u Mulleru, dok naravno na internetu postoji jako puno stranica koje nude od papirnatih do slamki do onih napravljenih od bambusa koje su također fantastične i prirodne.

Iznenadili biste se koje još stvari postoje koje mogu zamijeniti štetnu plastiku, tako postoji zamjenska spužva za pranje posuđa, drvena četkica za zube,drvene štipalice za robu, ali i biorazgradive vrećice za smeće.

Neki već imaju tu naviku nositi sa sobom višekratne vrećice za spenzu, a pronašla sam u dubrovačkim butigama i jako lijepih i zanimljivih s različitim uzorcima ili ručnim radom po njima. Tu su još i drvena podloga za serviranje kave ili čaja, drvene četke i češljevi za kosu, keramičke, staklene ili kompostabilne čaše za sok, kavu ili čaj, a postoje i šalice za coffe to go od organskih bambusovih vlakana u različitim bojama i dizajnu.

Ono što također predstavlja veliki problem su i pelene za djecu. Te jednokratne pelene u sebi sadrže kemikalije i spojeve poput klora i dioksina, a neki proizvođači u njih stavljaju i raznorazne parfeme i losione na koje može reagirati osjetljiva bebina koža. Oduvijek postoje platnene pelene koje su od prirodnih materijala (najčešće pamuka) i ne sadrže nikakve spojeve. Bebina koža eventualno može reagirati na neki jači deterdžent kojim su one oprane, a opet postoje i ekološki deterdženti koji se mogu naći u Mulleru i DM-u, a postoje i biorazgradive jednokratne pelene koje se također mogu pronaći u trgovinama.

Imate li zanimljivu ekološku priču, javite nam se.
Želimo čuti i vaš glas.
urednik@dubrovniknet.hr
VIŠE OD NISHTA: Čaše od šećerne trske, drveni pribor i zadovoljni gosti
BRIGA O OKOLIŠU Oni rade male korake za čovjeka, a velike za čovječanstvo
Elizabeta Jelić