U povodu Međunarodnog dana arhiva Državni arhiv u Dubrovniku i Hrvatski državni arhiv (HDA) predstavili su u atriju palače Sponza restaurirani Statut Grada Dubrovnika iz 1272., točnije njegov prijepis iz 1437. godine. Konzervatorsko-restauratorski radovi na obnovi dubrovačkog Statuta odvijali su se od 2008. godine u Središnjem laboratoriju HDA i koštali su 500 tisuća kuna.
Ravnatelj Državnog arhiva u Dubrovniku Frane Čizmić naglasio je kako se restaurirani Statut ovdašnjoj i široj javnosti predstavlja u povodu Svjetskog dana arhiva. Povjesničarka dr Nella Lonza kazala je kako je restaurirani prijepis „drugi po starosti od svih sačuvanih“. Ovaj prijepis ima 'krštenicu', napomenula je Lonza, dodajući kako se za malo srednjovjekovnih rukopisa to može kazati, dodajući kako je Malo vijeće još u ožujku 1432. donijelo odluku o kupnji pergamenskih listova za prijepis Statuta što se dogodilo pet godina poslije.

Ističući kako je zahtjevni posao prijepisa Statuta za godinu dana „obavio svećenik Nikola“ o kojemu „ne znamo ništa više“, dr Nella Lonza istaknula je kako je Statut od temeljne pravne zbirke postao simbol samosvojnosti države- Dubrovačke Republike. Nikola je dobro obavio posao. Naslovi poglavlja istaknuti su crvenom tintom,a inicijali ukrašeni jednostavnim, vitičastima ukrasima. Početna minijatura svetog Vlaha naručena je od tada ponajboljeg dubrovačkog slikara Ivana Ugrinovića. Bez obzira što nije riječ o grandioznoj građevini već o krhkom predmetu važnost restauracije dubrovačkog Statuta je neiskaziva. Za Dubrovčane je Statut u domeni svjetovnog i političkog imao značenje poput Svetog pisma u sferi duhovnog i vjerskog, ustvrdila je dr Nella Lonza.

Statut Grada Dubrovnika nastao 1437., restauriran je u HDA-u, prepisani je i dopunjeni primjerak iz 1272. godine. Na 127 pergamenskih listova ispisan je tekst tintom na bazi željeza te je ukrašen inicijalima. Knjiga Statuta je uvezana u drvene korice presvučene kožom bogato ukrašenom slijepim tiskom. Knjiga je dodatno ukrašena metalnim dekoracijama na prednjoj i stražnjoj strani korica, a na petoj stranici nalazi se Ugrinovićeva iluminacija koja prikazuje svetog Vlaha, zaštitnika Grada Dubrovnika, kazala je voditeljica Središnjeg laboratorija za konzervaciju i restauraciju HDA Andreja Dragojević.
Osim povijesnog i kulturnog značenja pratili smo i sudbinu knjige tijekom proteklih stoljeća, od materijala koji su korišteni do alata i sredstava za pisanje. Tijekom restauracije otkrivali smo nove spoznaje o izgledu knjige, poput više intervencija na njezinu uvezu. Prikupljeni podaci ostavljaju mogućnost daljnjih istraživanja, naglasila je Andreja Dragojević.

Izbio sam iz Državnog proračuna 500 tisuća kuna. I neka sam, drago mi je, sretan sam, kazao je viši arhivist u dubrovačkom Državnom arhivu Zoran Perović . Prisjetio se trenutaka iz 2008. godine kada je tadašnjem ministru kulture u hrvatskoj Vladi Božu Biškupiću rekao kako „Statut vapi za restauracijom,  jer ga često iznosimo onima koji bi ga željeli vidjeti“. Ministar Biškupić je došao u Arhiv u pratnji austrijske kolegice, i pred njom sam mu rekao kako stvari stoje sa Statutom. Onda je on nazvao tadašnjeg ravnatelja HDA Stjepana Čosića i kazao mu kako se „mi grebemo za restauraciju Statuta“. Daj riješi to, i ja ću platiti, ispričao je Perović oponašajući ministra Biškupića i njegov zapovjedni ton. Kazao sam mu da ću skakati od sreće ako se to ostvari, a zatim sam s ekipom s posla otišao na marendu, ali ne znam više jesmo li se tog 11. srpnja vratili na posao, ispričao je Zoran Perović dobivši topli pljesak okupljenih.

Prisutnima u Sponzi prikazan je dokumentarni film o stručnim postupcima restauracije spomenutog autora Mladena Burića u produkciji HDA, dok je u atriju sjedišta Državnog arhiva u Dubrovniku otvorena i izložba o tim radovima na knjizi dubrovačkog Statuta koja je u upotrebi bila cijelih pet stoljeća. U prigodnom programu nastupila je Klapa 'Atlant'.