Festival Dubrovnik u pozno ljeto  već četvrtu godinu se uspješno održava. Kako je došlo do ideje o tom festivalu i s kojim ciljem?

Početna ideja, a ujedno i cilj ovog festivala bilo je omogućiti rad orkestru, te zadržati prisutnost glazbe i kvalitetnih glazbenih događanja u Gradu i nakon završetka Ljetnih igara. Unazad nekoliko godina, događalo se to da samim završetkom Igara, na neki način završava ponuda kulturnih događanja, a to je nedopustivo s obzirom na kulturno bogatstvo koje Dubrovnik zapravo posjeduje.

Kasno ljeto, po kojem smo i nazvali festival „Dubrovnik u pozno ljeto“ najljepše je doba godine i u pravilu tada u Dubrovniku boravi veliki broj turista željnih kvalitetnih koncerata koje je Dubrovački simfonijski orkestar ovim festivalom osigurao.

Možete li izdvojiti neke nastupe koji su Vam posebno ostali u sjećanju?

Svaki od koncerata festivala pažljivo je osmišljen i kad razgovaramo o samim izvođačima, zaista je riječ o vrhunskim glazbenicima kako iz Hrvatske, tako i iz cijelog svijeta. Mnoga respektabilna imena nastupila su s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom u posljednjih par godina na festivalima. Svi oni koncerti na kojima se doslovce traži stolica više i gdje ljudi sjede po skalinima i galeriji, zasigurno davaju naljepše slike i dokaz su uspjeha festivala.

Neka od imena koja su privukla tako velik broj ljudi sigurno su pijanistice Dubravke Tomšič, Martina Filjak, zamjenik koncertnog majstora Bečke filharmonije Daniel Froschauer, zatim violinisti Viktor Tretyakov i Natalia Likhopoi, flautist Patrick Gallois, violinist Diego Tosi, vrsni poznavatelj barokne glazbe Dmitri Sinkovski, te dirigenti Christoph Campestrini, Nicholas Milton, Tomislav Fačini, Stefan Sanderling, Renchang Fu i drugi. Naša sugrađanka i koncertna majstorica DSO-a Đana Kahriman uvijek ima brojnu publiku na koncertima i na to smo posebno ponosni.

U sjećanju svakako ostanu oni koncerti koje izazovu oduševljenje publike, kada publika doziva soliste i dirigente na još jedan bis. Tu se stvara posebna atmosfera i to je dokaz da publika daje podršku festivalu i Orkestru.

Kako umjetnici koji dođu kao izvođači na Festival doživljavaju Grad i koncertne uvjete?

Svi umjetnici su očarani Dubrovnikom i žele se ponovo vratiti u Grad. Iznenađeni su bogatstvom i organizacijom raznovrsnih kulturnih događanja. Prvo im je nejasno da nemamo koncertnu dvoranu, ali nakon koncerta svi su oduševljeni atmosferom, prostorom i akustikom Kneževa dvora.

Što nas još čeka do kraja rujna?

Do kraja rujna imamo jednako bogat i kvalitetan program, nekoliko simfonijskih koncerata i nekoliko recitala koje bi svakako preporučio građanima, upravo zato i jer se polako bliži kraj koncertne sezone u Kneževu dvoru koji je sam po sebi jedinstven ambijent.

Slijedi nam recital svjetski poznatog majstora lutnje i gitare, Edina Karamazova, potom koncert s našom proslavljenom mezzosopranisticom, sugrađankom Janjom Vuletić. Pozivamo na završni koncert festivala na kojem će uz orkestar nastupiti Oratorijski zbor Crkve sv. Marka iz Zagreba Cantores sancti Marci te renomirani američki pijanist James Dick. Nakon festivala nastavljamo s koncertnim programima, gostovat će zbor Belper iz Švicarske i Camerata iz Zagreba, a orkestar će sa filmskom glazbom nastupiti 27. rujna na Stradunu, u povodu Svjetskog dana turizma.

Slijedi Jesenji glazbeni moskar, sa Gypsy Jazz bandom Gadjo Manouche, Alanom Bjelinskim, Tomislavom Fačinijem i Jasminkom Stančul, koja će nastupiti i s našim gudačkim kvartetom. Moskar ćemo završiti sa našim dobrim prijateljem, Maestrom Normanom Widjajom uz sjajnu francusko – albansku sopranisticu Alketu Celu.

Dubrovački simfonijski orkestar sudjelovat će u humanitarnoj akciji udruge Hepatos. Prihod od ulaznica namijenjen je kupnji dijagnostičkog uređaja fibroscan za dubrovačku Opću bolnicu. Gdje i kad će se održati koncert i tko će nastupiti?

Naša  pijanistica armenskog porijekla, Naira Asatrian održat će recital u sklopu festivala u četvrtak  22. rujna. S Nairom smo već ranije surađivali i prikupljali donacije za potrebite. Ove godine, prihod od ulaznica ide za kupnju FIBROSCANA, ultrazvučnog uređaja za Infektološki odjel Opće bolnice Dubrovnik, odnosno za sve nas.

Ultrazvučnom pretragom elastičnosti jetre, na aparatu FIBROSCAN, koji zamjenjuje biopsiju jetre, na potpuno bezbolan način  utvrđuje se stupanj oštećenja jetre. Naša bolnica nema navedeni uređaj i pacijenti moraju ići u Split ili Zagreb kako bi obavili pretragu. Cijene ulaznica će biti simbolične te se nadamo kako će građani prepoznati dobru namjeru  i doći u što većem broju.

Naira će izvesti djela M. Clementija, L. van Beethovena i F. Schuberta, a na koncertu ćemo imati i posebnog gosta, cijenjenog  američkog pijanista Jamesa Dicka koji nam se vraća u Dubrovnik već dugi niz godina i koji je našim građanima uvijek rado viđen gost.

Zima dolazi, a orkestar i dalje ima problem s koncertnim prostorima tijekom zimskih mjeseci. Ima li tu nekih pomaka?

U narednim mjesecima će biti jasna situacija oko prostora u kojima bi trebao djelovati DSO. Uskoro dolazi novi rektor na čelo Sveučilišta te vjerujemo da će se ovo pitanje rješiti na miran način.

Tijekom ove zime ćemo se snalaziti za koncertne prostore. Bitnije je dugoročno rješenje ovog problema. Na taj način bi mogli i zimi organizirati kvalitetnu koncertnu sezonu i cikluse edukativnih koncerata za mlađe naraštaje.

Što se događa s povratom ljetnikovca Crijević – Pucić? Hoćete li inzistirati na povratu ovog prostora Orkestru ili možda postoje neki drugi prostori kojima biste se zadovoljili?

Orkestar će angažirati tim stručnjaka (arhitekte, akustičare i restauratore) kako bi se izradio idejni projekt uređenja ljetnikovca, kojim bi se na prvom katu uredila koncertna dvorana za oko 200 posjetitelja. Temeljem tog projekta, rađenog po smjernicama koje smo tražili od Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, trebali bi dobiti suglasnost Ministarstva kulture, kako bi, u suradnji s Gradom Dubrovnikom, uredili prostor. Time bi Grad dobio manju koncertnu dvoranu, a Orkestar prostor za kvalitetan rad.

Orkestar ne vidi druge prostore koji bi zadovoljili naše potrebe. U budućnosti bi ostali otvoreni za suradnju sa Gradom i svim zainteresiranima za planiranje, gradnju koncertne dvorane (ukoliko bi se Grad na to odlučio).

Orkestar odnedavno ima tri nova člana? Primijetili smo da je riječ o stranim državljanima. Zašto je tome tako i kako Orkestar odabire nove članove/ zaposlenike?

Orkestar se svojom vizijom opredijelio na poboljšavanje kvalitete. Za to su potrebni kvalitetni glazbenici, a jedini kriterij ulaska u orkestar je audicija. Imamo sličan pravilnik kakav ima Bečka filharmonija, a naše audicije objavljujemo i u svjetskim medijima. Prva etapa audicije se svira iza zastora, a članovi audicijske komisije (14 glazbenika i glavni dirigent) su ravnopravni u glasovanju.

Sama audicija je dosta zahtjevna i nije je lako proći. Događalo se par puta da nijedan kandidat nije zadovoljio naše kriterije, te se iste ponovo raspisuju. Prije par dana je audiciju za vođu čela položila naša sugrađanka, Mihaela Čuljak, koja je doktorirala u Americi.

Lakše je odabrati kvalitetnog umjetnika ukoliko se na audiciju prijavi veći broj kandidata. Na zadnjim audicijama se za jedno radno mjesto javilo preko 20 kandidata i sretni smo da smo uspjeli zaposlit vrlo kvalitetne mlade glazbenice. S takvim sastavom Orkestra možemo dovoditi kvalitetnije dirigente i soliste, organizirati festivale, praviti manje komorne sastave, imati kvalitetnije izvedbe, snimati CD-e i organizirati turneje.

Jedino vrlo kvalitetan orkestar osigurava i njegov daljnji razvoj,  kakav je potreban Gradu kulture.